U dugi niz zaslužnih Kaštelanki i Kaštelana, kojih život i djelovanje ovim člancima nastojimo približiti našem čitateljstvu, svakako treba uvrstiti i jednog žitelja Novog – rođenog u tom kaštelanskom naselju davne 1864., a preminulog u Zagrebu nakon II. svjetskog rata. Riječ je o filologu, dijalektologu i književnom povjesničaru Josipu Aranzi – autoru brojnih rasprava o srednjovjekovnoj hrvatskoj književnosti te starim hrvatskim piscima poput Barakovića, Gundulića, Marulića…
Kaštelanin Aranza se po završetku osnovnoškolskog obrazovanja uputio u Split i Dubrovnik gdje je pohađao gimnaziju, a potom je u Zagrebu studirao slavistiku i romanistiku te doktorirao u Beču. Tada uvaženi dijalektolog – koji se najviše bavio čakavskim govorima u Dalmaciji – nakon konačnog umirovljenja u Dubrovniku 1924. godine ipak je kao mjesto svog trajnog boravka odabrao „beli Zagreb grad“. Upravo je u to doba svojim istraživanjima došao do značajnog otkrića jednog od starijih hrvatskih pjesnika – Božića Božičevića!
Naime, u „Hrvatskoj reviji“ je 1944. objavio članak „Božić Božićević, nepoznati hrvatski pjesnik (Začinjavac)“ u kojem je iznio svoje zaključke te potom, na temelju djelomično sačuvanog rukopisa iz 17. stoljeća, uredio spjev naslova „Počinje istorija svetoga Ivana Zlatoustoga kako učini pokoru za sfoj grih, složena po Božiću Božićeviću Splićaninu“ objavljen 1950. godine. Osim toga, Aranza je 1913. priredio i kritičko izdanje djela „Bogatstvo i uboštvo“ još jednog splitskog pjesnika – Jerolima Kavanjina.
Ovaj kaštelanski književni povjesničar se također posvetio i etno-lingvističkom istraživanju hrvatskih zajednica s druge strane Jadrana – na Apeninskom poluotoku (gdje su one zabilježene još od ranog srednjeg vijeka) te je 1893. u Berlinu objavio članak „Woher die südslawischen Kolonien in Süditalien“. U tom svom radu iznio je zaključak kako je mjesto iskona moliških Hrvata upravo zadarsko područje. Uz Josipa Aranzu, izložba moliškog Hrvata Gabriela Romagnolija otvorena 5. travnja 2025. u Lukšiću također je podsjetila kaštelansku javnost na te drevne prekojadranske veze!
Dokumentarni film „Tragom pradjedova – lađom preko Jadrana“ iz 2010. godine u kojem je prikazan put neretvanskih lađara preko Jadrana od Metkovića do Termolija – slikoviti podsjetnik na prošlost stoljetnih hrvatskih prekojadranskih veza
Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te Hrvatskog filozofskog društva. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni na web-portalima Kastela.com i Portalsplita.com
