Malo je poznato kako administrativna jedinica Republike Hrvatske u kojoj su Kaštela smještena, tj. županija Splitsko-dalmatinska na svom jadranskom pučinskom dijelu dijeli zajedničku granicu s provincijom Foggiom u talijanskoj pokrajini Apuliji. Naime, oko 70 km južnije od Visa smještena je Palagruža, dok se 45 km jugozapadno nalazi Pianosa – jedan od otoka talijanskih Tremita, a 50-ak km južno od Palagruže Spiagga di Crovatico (Hrvatsko žalo) – toponim znakovita imena na sjevernom dijelu poluotoka Gargana.
Navedeno otočje Tremiti, kao i cijeli poluotok Gargano dio su provincije Foggie, koja na zapadu graniči s pokrajinom Molise. Upravo u tom dijelu Italije, od Monte Gargana do Montemitra (hrv. Mundimitar) nalazimo cijeli niz toponima koji podsjećaju na stoljetne veze i migracije slavenskog ili hrvatskog stanovništva s istočne prema zapadnoj obali Jadranskog mora. Primjerice, na Tremitima se i danas nalazi Cala degli Schiavoni, a na Garganu jezero Lesina (što je i stari slavenski naziv za Hvar), kao i Valle Ragusa (Dubrovnik).
Na vrhu Gargana je drevni grad Peschici (ime izvedeno od hrvatske riječi za pijesak ili možda pećinu), dok su u Molisu naselja: Tavela, Filič, Kruč i Mundimitar u kojima se i danas čuje specifični hrvatski govor – moliškohrvatski. Naselje Filič (tal. San Felice) se tako sve do 1929. službeno nazivalo San Felice Slavo, dok je nekadašnji naziv mjesta Vico del Gargano u blizini Peschica bio Coppa Schiava. Između Filiča i Lesine smješteno je naselje San Giacomo degli Schiavoni (hrv. Štijakov)!
Upravo iz te „male Dalmacije“ s druge strane Jadrana u Kaštela nam ovaj utorak dolazi Gabriele Romagnoli – podrijetlom iz moliškohrvatskog Mundimitra, zaljubljenik u svoj ljupki rodni kraj, a kojem je uz svoje pjesme (napisane „na-našo“) posvetio i niz fotografija sabranih u jedinstvenu izložbu pod nazivom „Mundimitar: kraj, ljudi, običaji“ s podnaslovom „U potrazi za Molizeom“. Ova izložba koja nam iz „male Dalmacije“ preko mora stiže u Dalmaciju, bit će otvorena 15. travnja u dvorcu Vitturi u Kaštel-Lukšiću u 19 sati i svakako zaslužuje biti posjećena!
Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te Hrvatskog filozofskog društva. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni web-portala, uključujući i Kastela.com
