Karnevalsko doba koje prethodi Korizmi ove godine u svom okviru čuva i posebno mjesto za zaljubljene, točnije Valentinovo. Riječ je o spomendanu ranokršćanskog svetca Valentina, biskupa i mučenika pogubljenog oko 269. godine. Današnji običaji, vezani uz tzv. dan zaljubljenih, nemaju poveznice s legendama o njemu, ali se u Francuskoj i Engleskoj sv. Valentin već od 14. st. slavio kao zaštitnik zaljubljenih i mladih, što se (proširivši se na SAD i zapad Europe) nastavilo do danas!
No, Valentinova u Kaštelima nema bez spomena na priču o Miljenku i Dobrili, jednu od najglasovitijih kaštelanskih i hrvatskih legendi. Prvi ju je 1833. objelodanio Marko Kažotić, rodom iz trogirske obitelji koja je svoje posjede imala i na području današnjih Kaštela. Međutim, dok se tog domaćeg pisca svakako može smatrati „ocem“ ove romantične legende – budući je prvi književno oblikovao i popularizirao – za njezino daljnje širenje iznimno je bitan jedan stranac – Henrik Jindrich Šoulavy.
Šoulavy je profesionalno bio liječnik, a strašću i sudbinom turistički djelatnik, pa ga se smatra i začetnikom turizma u Kaštelima. Rođen je 27. prosinca 1878. daleko od hrvatskih krajeva – u češkim Sušicama. Ipak, zahvaljujući zajedničkim granicama tadašnje Austro-Ugarske – kako bilježi kaštelanska povjesničarka V. Klišmanić – Šoulavy je kao austrougarski vojni liječnik početkom 20. st. bio stacioniran u Sarajevu, dok je posjećivao i kaštelanski kraj, da bi se konačno 1908. upravo tu i doselio!
U Kaštelima je ustanovio i prvi pansion, a kako bi svoje obrazovane europske goste upoznao s mjesnim zanimljivostima dao se na istraživanje legende o Miljenku i Dobrili. Kako piše N. Bućan, češki liječnik je od Kaštelana doznao ne jednu već tri različite inačice te priče! Tako su ljubavni par u prvoj varijanti bili upravo Miljenko Rosani i Dobrila Vitturi, u drugoj Dobrila Vitturi i Petar Tartaglia, dok je u trećoj nekog Rosanija još oko 1615. ubio netko iz obitelji Cega. Kako je smatrao Šoulavy – a s čim se slaže i Bućan – Kažotić je motive iz sve tri priče spojio u jednu – jedinstvenu i danas poznatu legendu!
Video prilog sa sažetkom legende o Miljenku i Dobrili te osvrtom na turistički potencijal te priče uključujući i izjavu povjesničara Mladenka Domazeta koji se osobito bavi lokalnom poviješću Kaštela ili tzv. mikrohistorijom
Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te Hrvatskog filozofskog društva. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni na web-portalima Kastela.com i Portalsplita.com
