Kada govorimo o hrvatskoj pomorskoj orijentaciji slikovit je primjer proglašenja isključivog gospodarskog pojasa na Jadranu. Naime, u srpnju 2001. saborska većina odlučila je odgoditi glasovanje o tom pitanju uz objašnjenje tadašnjeg predsjednika vlade Republike Hrvatske kako bi to „narušilo ugled Hrvatske kao pouzdanog partnera i čimbenika stabilnosti Europe“. Međutim, u svijetu je još do 1990. godine stotinu država već bilo proglasilo svoj isključivi gospodarski pojas na moru!
Tako je, nakon proglašenja čudnovatog ZERP-a 2003. (Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas), Hrvatska tek početkom 2021. proglasila svoj isključivi gospodarski pojas na moru. Vrlo čudno za zemlju i narod koji se (s pravom!) diči povezanošću s morem i pomorskom prošlošću, a kada je riječ o tome nezaobilazan je opus jednog Kaštelanina – Bartula Poparića, rođenoga u Novome 27. ožujka 1865. godine. Tako je Poparić još 1899. objavio važno djelo: „O pomorskoj sili Hrvata za dobe narodnih vladara: s uvodom o rimskim liburnama“.
Tijekom idućih desetljeća pisao je o hrvatskim pomorcima i senjskim uskocima, kao i stoljetnim borbama Hrvata za Jadran. Tijekom svoga raznovrsnog života studirao je teologiju, zatim povijest i zemljopis, zaređen je za svećenika te bio lektor talijanskoga jezika. Radio je i kao bilježnik u pisarnici Splitske biskupije, predavao u splitskoj gimnaziji, pomorskoj školi u Bakru te nekoliko zagrebačkih srednjih i visokih škola. Umirovljen je 1927., ali njegov glavni interes bilo je i ostalo upravo pomorstvo!
O hrvatskom pomorstvu je pisao ne samo kao povjesničar, nego i kao književnik. Primjerice, u djelima „Doživljaji hrvatskih pomoraca“ i „Hrvati pod Venecijom“, dok je uskocima – hrabrim protuturskim i protumletačkim pomorskim ratnicima – posvetio djelo „Galijoti“ iz 1939., a Hercegovini knjigu „Hercezi Sv. Save: (50 godina povjesti hercegovačke)” objavljenu 1895. Poparićev rad svakako zaslužuje veću pozornost, o čemu će biti riječi već danas (2. ožujka) u okviru predavanja „Don Bare Poparić i Don Frane Ivasović – život, djelovanje i ostavština“ u dvorcu Vitturi u Lukšiću!
Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“, programski suradnik Matice hrvatskih iseljenika – podružnica Split te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni na web-portalima Kastela.com i Portalsplita.com
