Kada za nekoliko dana bude spomendan sv. Jurja (23. travnja) obilježit će se svetac kojeg slave gotovo sve kršćanske zajednice, od Katoličke Crkve, preko pojedinih pravoslavnih Crkava do Istočnih pravoslavnih Crkava te protestantskih anglikanaca i luterana. Prema tome, riječ je o štovanju koje ujedinjuje najveći broj kršćana! S obzirom na njegovu popularnost još od prvih stoljeća nije čudno što veliki broj crkava posvećenih sv. Juri, uključujući i one najdrevnije, nalazimo i na području Kaštela.
O nekima od njih već smo pisali u ovome nizu, kao što su Sv. Juraj na Putalju te Sv. Juraj od Žestinja, a sada ćemo se posvetiti bogatoj ostavštini treće starohrvatske crkve u Kaštelima – Sv. Jurja od Raduna. Prije svega, treba istaknuti kako se područje Raduna (kao „locus“) spominje još krajem 11. stoljeća u poveljama hrvatskih vladara Zvonimira i Stjepana II., dok se pripadajuća crkva Sv. Jure kroz prošlost različito nazivala: od Podmorja, od Ostroga (13. st.), „u Orišac pod Šušnjare“ (17. st.).
Iako joj je prvi spomen sačuvan u 12. st., točnije 1189. godine, po svom obliku je znatno starija, te datira s prijelaza 10./11. stoljeća. Zanimljivost ove predromaničke crkve čine plitke niše s lukovima (lezene) kojima je raščlanjena vanjska strana zidova, što je povezuje sa starohrvatskim crkvama kao što su Sv. Petar na Priku (Omiš) i Sv. Mihajlo kod Stona. No, osim što je Sv. Juraj bio posvećeno mjesto molitve tu je sve do kraja 15. stoljeća bilo i vječno počivalište nekadašnjih Kaštelana.
Tako je oko same crkve i nešto sjevernije utvrđeno postojanje velikog groblja u kojem su se pokapali žitelji okolnih starohrvatskih naselja Orišac i Špiljan. Nalazi iz grobova u Radunu smještenih uz crkvu su izuzetno bogati, primjerice: romaničke naušnice, prstenje i karičice od srebra i zlata, gotički nakit 14.- 15. stoljeća, mletački novac i ostatci čaša iz razdoblja gotike. Naposljetku je osmanlijska opasnost krajem 15. st. prisilila tamošnje stanovništvo da utočište pronađe uz Cipikovu utvrdu na obali, dok je naselje Radun ponovno oživjelo tek u drugoj polovici 20. stoljeća!
Video isječak s kadrovima crkve Sv. Jurja i podatcima o njenoj drevnoj prošlosti
Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“, voditelj “Škole heraldike” (Klis) i “Male škole filozofije” (Solin), programski suradnik Matice hrvatskih iseljenika – podružnica Split te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni na web-portalima Kastela.com i Portalsplita.com
