Iako je početak oblikovanja Hrvata kao naroda uz istočnojadransku obalu zabilježen tek tijekom 9. stoljeća (Trpimirova darovnica!) i danas se u znanosti i obrazovnom sustavu ponavlja historiografski neutvrđena priča o legendarnom “dolasku Hrvata” u 7. stoljeću pod vodstvom dviju sestara i petoro braće, odnosno njihovog zajedničkog vođe – Porina ili Porgina oca. Naime, kada Porfirogenet bilježi predaju o dolasku Hrvata jednom ih u doseobi i borbama s Avarima vode Kluk, Lobel, Kosenc, Muhlo, Hrvat, Tuga i Buga.
Drugom prilikom se navedena braća i sestre ne spominju, dok mjesto njih kao predvodnik doseobe i borbi s neprijateljima (Avarima, Francima) zauzima Porin ili neimenovani otac vladara Porge. Slično tome, kao što navodi hrvatski arheolog Ante Milošević u radu „Tko je Porin iz 30. glave De administrando imperio?“ za germansko pleme Langobarda je u jednom djelu iz 9. st. zabilježeno kako su im prvi vladari u novoj postojbini u Panoniji bili legendarni „Godin“ i „Peron“.
Kako autor ističe oni „po prizvuku nedvosmisleno podsjećaju na germanskoga Oðinna i slavenskoga Peruna…“ i postavlja pitanje je li riječ o stvarnim ili mitološkim (nebeskim) vladarima? Milošević se priklanja potonjem zaključku, odnosno smatra kako se u slučaju Perona/Porina ne bi se radilo o stvarnom vladaru nego o slavenskom vrhovnom božanstvu Perunu, kojeg su očigledno – uz germanskog Odina – i u Panoniji smatrali svojim legendarnim vladarom, budući su Langobardi i Slaveni u Panoniji bili susjedi!
Naposljetku, iznad Kaštela se uzdiže Kozjak s vrhom Biranj, dok se predio između vrhova Biranj i Debelić i danas naziva Borun. Na karti A. Barbierija iz 1745. cijeli lokalitet nedaleko crkve Sv. Jurja na Putalju – uključujući i vrh Biranj – zabilježen je kao „monte Borun“ – tj. Perunovo brdo, kako smatra Burić. Uz to na sjevernoj strani Birnja i danas je Dubrava, tj. naziv za ponajprije hrastovu šumu, jer je dub (hrast) sveto drvo posvećeno božanstvu Perunu. Prema tome, moglo bi se reći kako je naš narod do Jadrana doveo i jedan „Kaštelanin“ – Borun (Biranj) koji čuva uspomenu na mitskoga Peruna!
Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“, voditelj “Škole heraldike” (Klis) i “Male škole filozofije” (Solin), programski suradnik Matice hrvatskih iseljenika – podružnica Split te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni na web-portalima Kastela.com i Portalsplita.com
