Zanimljivo je kada je riječ o drevnim hrvatskim magijskim vjerovanjima vezanim za pomrčinu Mjeseca, a koji su sredinom 13. stoljeća zabilježeni u djelu Historia Salonitana Tome Arhiđakona, kako neki istraživači smatraju da ih je splitski kroničar uočio i zabilježio boraveći upravo na području današnjih Kaštela. Naime, govoreći o oblikovanju našeg naroda u srednjem vijeku Toma u kronici ističe kako su Hrvati „…lutajući po šumama i gorama živjeli u divljini“.
Nadalje, „Kada dođe do pomrčine mjeseca, misle da ga duhovi grizu i uništavaju, stoga udaraju o sve mjedene predmete u kući, kao da vjeruju da će mjesecu u nevolji pomoći ako bukom tjeraju zle duhove“. Zanemarujući Tomino pogrešno etimološko povezivanje imena Hrvata s navodnim antičkim narodom Kureta tj. kuretima ili koribantima (svećenicima božice Kibele), kroničar ovdje iznosi jedan vrijedan podatak o hrvatskim običajima 13. stoljeća.
Obzirom na tu bilješku, u nekim poganskim religijama pomrčine Sunca i Mjeseca doista imaju određeno mjesto. Primjerice u hinduističkoj mitologiji smatra se kako nebeska božanstva Rahu i Ketu tijekom pomrčina proždiru Sunce i Mjesec. Nadalje, u nordijskoj mitologiji potomci vuka Fenrira su Skoll i Hati. Dok Skoll tijekom dana progoni Sunce, Hati (zvan i Mánagarmr) tijekom noći progoni Mjesec (Mani), a pomrčina tog nebeskog tijela nastaje kada ga div/vuk uspije proždrijeti!
K. Kužić u svom radu iz 2004. drži kako je Arhiđakon mogao nazočiti potpunim pomrčinama Mjeseca i ujedno svjedočiti tim narodnim običajima u dva navrata: 19. kolovoza 1244. u okolici Knina (na putu za Ugarsku) i 19. lipnja 1266. na području današnjih Kaštela (na putu za Trogir). Autor pritom prednost daje potonjem slučaju, jer je Toma tada vjerojatno pribivao utvrđivanju granica posjeda biskupa Kolumbana između Resnika i Divulja. Moguće je kroničar boravio u gostinjcu pokraj crkve Sv. Petra od Klobučca, u okolici kojega je bilo naselje gdje je mogao vidjeti te zanimljive prizore i potom ih opisati u svome djelu.
Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“, voditelj “Škole heraldike” (Klis) i “Male škole filozofije” (Solin), programski suradnik Matice hrvatskih iseljenika – podružnica Split te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni na web-portalima Kastela.com i Portalsplita.com
