Početna Kaštela Kako su požari zaprijetili dvjema kaštelanskim crkvama?

Kako su požari zaprijetili dvjema kaštelanskim crkvama?

31
UDIO

Nažalost, ljeto 2026. godine bit će zapamćeno – uz velike suše diljem Europe – i po vrlo opasnom požaru između Lokve Rogoznice i Omiša u kojem je smrtno stradala jedna, dok je ozlijeđeno čak 38, a iz opožarenog područja evakuirano više od dvije tisuće osoba. Doista, riječ je o katastrofi ogromnih razmjera, kojoj je možda uzrok bio i ljudski faktor odnosno podmetanje požara. Da je tako nešto moguće i u Kaštelima, svjedoči nedavna vijest o izbilim požarima 15. kolovoza na području Malačke (Kaštel-Stari) i obližnjih Rudina (Kaštel-Novi).

Satelitske snimke razmjera područja istočno od Omiša zahvaćenog požarom u noći s 13. na 14. kolovoza 2026. u duljini oko 23 km i širini oko 1.5 km, dok je opožareno oko 1000 hektara površine: izgorjelo je 58 kuća, 39 vozila, 25 plovila…

Naime, u prvom slučaju za podmetanje požara osumnjičena su dvojica kaštelanskih maloljetnika nad kojima je provedeno kriminalističko istraživanje. Srećom, vatrena buktinja ovoga puta nije ugrozila stambene objekte i ljudske živote, kao što je oko 140 godina ranije zaprijetila svetištu Gospe na Hladi u Sućurcu. Točnije, tada je zabilježeno kako je u ožujku 1887. izbio požar u šumi iznad tamošnje crkve, nazvane i Gospom od Dolca ili Gospom od Dilata, a izgrađene daleke 1393. godine.

Svetište Gospe na Hladi na lokalitetu Dolac nakon obnove 80-ih godina 19. st. (Muzej grada Kaštela): župnik Kaštel-Sućurca don Nikola Škrivanić (kasnije fra Bernardin, 1855.-1932.) je kao njegovatelj marijanske pobožnosti potaknuo sve župljane na obnovu svetišta kojom prilikom je 1887. godine bilo prošireno i mjesno groblje

Kaže se kako je tadašnji sućurački župnik don Niko Škrivanić (rođen upravo u Omišu 1855. godine) – dok je bura širila požarište, a gasitelji pristizali sa svih strana – nasred župne crkve postavio čudotvornu sliku Bogorodice s djetetom i zazvao obraćenje okupljenog puka Gospi. Nakon don Nikolinog obraćanja vjernom puku i otkrivanja Gospina lika, kao i u slučaju prethodne tuče, iznenadna opasnost se odmah povukla. Tako je samo svetište spašeno od požara, da bi 12. kolovoza 1888. godine bilo i obnovljeno.

Današnja crkva Sv. Jurja na Putalju na kojoj je 1994. istaknuta i spomen ploča koja govori o obnovi crkve 1927. godine prigodom 1000. obljetnice spomena Hrvatskog Kraljevstva (svečano obilježene u hrvatskim krajevima 1925. godine). Crkva je obnovljena točno 40 godina nakon požara koji je zaprijetio obližnjem svetištu Gospe na Hladi

Naposljetku, krajem lipnja prošle godine požar na padinama Kozjaka ponovno je zaprijetio sjevernoj strani Sućurca. Tada se u opasnosti našao lokalitet Putalj, tj. mjesto nekadašnje crkve Sv. Jurja koju je dao podići hrvatski knez Mislav još u prvoj polovici 9. stoljeća. Iako starohrvatska crkva već stoljećima ne postoji, današnja Jurjeva crkva na Putalju – obnovljena 1927. godine o tisućugodišnjici Hrvatskoga Kraljevstva – nastojanjima vatrogasaca i uz pomoć „vodene bombe“ bila je također obranjena!

TV prilog o požaru koji je izbio 28. lipnja 2025. u blizini crkve na Putalju

Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“, voditelj “Škole heraldike” (Klis) i “Male škole filozofije” (Solin), programski suradnik Matice hrvatskih iseljenika – podružnica Split te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni na web-portalima Kastela.com i Portalsplita.com