NA HRVATSKIM prugama trenutačno su ograničenja brzine na 237 kilometara pruga, a država do 2035. planira uložiti oko šest milijardi eura u obnovu i modernizaciju željeznice. Cilj je povećati brzinu vlakova i propusnost pruga, navode HŽ Infrastruktura i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.
Hrvatska ima ukupno 2617 kilometara pruga, od kojih je 166 kilometara izvan uporabe. Oko 400 kilometara pruga je dvokolosiječno, uključujući dionice Dugo Selo – Križevci i Križevci – Koprivnica – državna granica, gdje je drugi kolosijek već izgrađen, a projekti su pred završetkom.
Prema podacima HŽ Infrastrukture, ograničenja brzine najčešće se uvode zbog stanja infrastrukture, ali i zbog radova na obnovi, modernizaciji i održavanju. Ograničenja se mijenjaju ovisno o tijeku radova. Među pravcima koji su tijekom 2025. i 2026. uzrokovali najviše minuta kašnjenja putničkih vlakova su Zagreb – Koprivnica – Zagreb, Zagreb – Osijek – Zagreb i Zagreb – Split – Zagreb.
Do 2035. još šest milijardi eura
Modernizacija bi trebala omogućiti brzine putničkih vlakova do 160 kilometara na sat na međunarodnim prugama, do 120 kilometara na sat na regionalnim te do 80 kilometara na sat na lokalnim prugama. Iz HŽ Infrastrukture ističu da kraće vrijeme putovanja ne ovisi samo o većim brzinama. Izgradnjom drugog kolosijeka smanjuju se i čekanja zbog križanja vlakova, koja na jednokolosiječnim prugama znatno produljuju putovanja.
U Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture kažu da su trenutačna ulaganja u željeznicu najveća u povijesti Hrvatske. Prema njihovim podacima, u posljednjih deset godina uloženo je više od dvije milijarde eura. Samo u 2025. ulaganja su bila gotovo pet puta veća nego 2017. godine. Do 2035. planira se uložiti još oko šest milijardi eura.
Među najvažnijim projektima na glavnim koridorima su rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionicama Križevci – Koprivnica – državna granica, Dugo Selo – Križevci te Hrvatski Leskovac – Karlovac. Najavljen je i ugovor za radove na dionici Dugo Selo – Novska vrijedan gotovo 700 milijuna eura. Trebao bi postati najveći pojedinačni željeznički projekt u Hrvatskoj.
Dodatne probleme izazvala su klizišta
Na dionici Dugo Selo – Križevci izvedeno je 99 posto radova, a preostali radovi uglavnom se odvijaju na području kolodvora Dugo Selo. Završetak je planiran do kraja ove godine. Projekt je godinama kasnio, među ostalim zbog financijskih problema izvođača. Stečaj Hidroelektre niskogradnje i predstečaj DIV Grupe doveli su do preraspodjele poslova i razdoblja u kojima se radovi uopće nisu izvodili.
Nakon što je DIV Grupa 2024. isključena iz konzorcija, radove je preuzeo Dalekovod, nakon čega su oni intenzivirani. Pred završetkom je i projekt Križevci – Koprivnica – državna granica. Građevinski radovi trebali bi biti završeni do kraja godine, nakon čega slijede ugradnja i ispitivanje prometno-upravljačkih i signalno-sigurnosnih sustava, tehnički pregledi i uporabne dozvole.
Postupno povećanje brzine do projektiranih 160 kilometara na sat trebalo bi početi s primjenom voznog reda 2026./2027. HŽ Infrastruktura kašnjenja na tim projektima povezuje i s pandemijom koronavirusa, ratom u Ukrajini i problemima u nabavi materijala. Na dionici prema mađarskoj granici dodatne probleme izazvala su klizišta. Napominju i da se velik dio radova izvodi dok istodobno prometuju putnički i teretni vlakovi.
Nizinska pruga i pravac prema Rijeci
Velik dio budućih ulaganja odnosi se na povezivanje Rijeke, Zagreba i mađarske granice. Za dionice buduće nizinske pruge Karlovac – Skradnik i Skradnik – Krasica – Tijani izrađuju se idejni projekti. Zahtjevi za lokacijske dozvole trebali bi biti podneseni do kraja 2026.
Vrijednost radova, izvori financiranja i rok izgradnje trebali bi biti definirani nakon izrade projekata i analize tržišnih cijena. Na dionici Hrvatski Leskovac – Karlovac u tijeku su pripremni radovi. Preostaje rekonstrukcija 44 kilometra postojećeg kolosijeka i izgradnja novoga, elektrifikacija, radovi na signalno-sigurnosnim i telekomunikacijskim sustavima te rekonstrukcija kolodvora u Hrvatskom Leskovcu, Jastrebarskom i Karlovcu. Završetak projekta predviđen je 2029. godine.
Prema Ministarstvu, obnova se ne bi trebala odnositi samo na glavne europske koridore. Radovi su u tijeku i na nizu lokalnih i regionalnih pravaca, među kojima su Knin – Zadar, Čakovec – Varaždin – Koprivnica – Kloštar, Pitomača – Kloštar, Banova Jaruga – Daruvar, Osijek – Koška te pruge u Istri.
Za regionalne pruge predviđeno 232 milijuna
Za razdoblje od 2026. do 2028. planirana je ukupna realizacija investicija vrijedna 1,4 milijarde eura. Od toga je za regionalne pruge predviđeno 232 milijuna, a za lokalne 84 milijuna eura.
U Ministarstvu priznaju da modernizacija ne može biti brza. Među preprekama navode dugotrajnu pripremu projekata i dokumentacije, nedostatak projektanata, rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, postupke ishođenja dozvola, izmjene prostornih planova te složene javne nabave i žalbene postupke.
Dodatni problem je što se najveći dio obnove i modernizacije provodi uz istodobno odvijanje željezničkog prometa, što usporava radove. Prema procjeni Ministarstva, do 2035. trebali bi biti završeni sada planirani veliki projekti. Cilj ulaganja je povećati brzinu, točnost, sigurnost i propusnu moć hrvatske željezničke mreže.
izvor: index.hr
