Početna Kaštela Gdje i kada su i Crkvu u Kaštelima proglasili „fašističkom“?

Gdje i kada su i Crkvu u Kaštelima proglasili „fašističkom“?

28
UDIO

U posljednje vrijeme popularno je u Hrvatskoj prozivati raznorazne društvene pojave „fašističkima“, a pojedince „fašistima“ i „ustašama“. Istodobno, na nedavno održanom mimohodu u sjećanje na Franu Tentu, jednu od žrtava poratnog totalitarizma (staljinizma) okupljeni su klicali „Komunizmu smrt!“, što je izazvalo javno zgražanje. No, primjerice bivša sisačka gradonačelnica Kristina Ikić Baniček je više od desetljeća pozdravljala sa „Smrt fašizmu – sloboda narodu!”, na što se u javnosti gledalo prilično blagonaklono.

Dvije kaštelanske žrtve totalitarnih sustava 20. stoljeća – fašizma i staljinizma: Ante Savin-Manistra iz Lukšića, koji je u srpnju 1942. stradao u talijanskoj zasjedi u Kaštel-Starom; Fra Bernardin Sokol iz Sućurca (na fotografiji sjedi krajnje desno), koji je krajem rujna 1944. godine pod sumnjivim okolnostima stradao od ruke jugoslavenskih partizana – negdje uz obale Pelješca

Opisani slučajevi su još jedan od primjera dvostrukog odnosa prema totalitarnim režimima. Dok se nastupima Baniček prije više od jednog desetljeća (počevši od 2013.) povlađivalo, aktualne osude komunizma/staljinizma kao totalitarnog sustava 2026. godine nailaze na javni otpor. Zar se u modernom demokratskom društvu prema pojavama svakog totalitarizma ne bi trebalo odnositi podjednako – dolazila ta kritika s lijeve ili desne strane političkog spektra?

Popis donatora obnove crkve Sv. Ivana Krstitelja na Birnju nakon II. svjetskog rata – navedeni su doprinosi kaštelanskih iseljenika 1946./1947. godine. (faksimil stranice) – dok su iseljenici donirali, komunističke vlasti su novčano kažnjavale bratime koji su prikupljali novac; Fotografije s hodošašća na Biranj 50-ih godina prošloga stoljeća (M. Domazet: „Crkva sv. Ivana na Birnju u Kaštel Lukšiću“, 2025.)

S tim u vezi prigodno je prisjetiti se zanimljivog slučaja po završetku II. svjetskog rata – 1946. godine – kada su se, ni manje ni više, u Kaštelima ispisivale parole o „fašističkoj“ Crkvi. Kako navodi autor M. Domazet, upravo se tada razmišljalo o obnovi u ratu znatno stradale crkve Sv. Ivana na Birnju. Pritom su kotarske vlasti u građevinskoj dozvoli izdanoj 14. srpnja „odredile“ kako će se u crkvi nakon obnove na vidnome mjestu postaviti spomen-ploča sljedećeg sadržaja:

Tekst spomen-ploče namijenjene obnovljenoj crkvi Sv. Ivana na Birnju koja je bila isklesana, a nikad postavljena (pritom su vlasti određivale tekst iako crkva tada nije bila niti obnovljena državnim novcem); Tekst „Pastirskog pisma katoličkih biskupa Jugoslavije 20. rujna 1945.“ kojeg je, između ostalih, potpisao i splitski biskup Kvirin Klement Bonefačić

Iako je ploča takvog sadržaja bila isklesana, nikad u spomenutoj crkvi nije bila postavljena unatoč „preporukama“ komunističkih vlasti. Nešto ranije, 21. siječnja iste godine (1946.), dok je nadbiskup Stepinac bio izložen napadima režima zbog svog „Pastirskog pisma…“ iz rujna 1945. kojim se negodovalo zbog aktualnog totalitarizma/staljinizma, u Lukšiću su bile održane i demonstracije protiv Crkve i svećenstva. Tom prilikom je 50-ak „prosvjednika“ župniku don Petru Katunariću i fizički prijetilo (kako ne bi s oltara čitao biskupovo pismo), dok su na župnoj crkvi osvanuli natpisi: „Doli papa“, „Doli don Petar“ te „Doli fašistička crkva…“

Svećenik na vratima crkve Sv. Ivana na Birnju koja je bila konačno obnovljena 1951. godine i to „na čast i slavu Boga i sv. Ivana“, a ne „BORCIMA PALIM ZA SLOBODU JUGOSLAVIJE…“, kako je glasio nalog Kotarskog narodnog odbora Split iz srpnja 1946. godine (Domazet: „Crkva sv. Ivana…“, 2025.)

Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“, voditelj “Škole heraldike” (Klis) i “Male škole filozofije” (Solin), programski suradnik Matice hrvatskih iseljenika – podružnica Split te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni na web-portalima Kastela.com i Portalsplita.com