Početna Kaštela Odakle je “bard Dalmacije” – rođen u Slavoniji, a umro u Zagorju?

Odakle je “bard Dalmacije” – rođen u Slavoniji, a umro u Zagorju?

476
UDIO

Mnogi će se složiti kako je pojam Dalmacije u popularnoj kulturi danas neodvojiv od pjesama kao što su: „Galeb i ja“ (Moj Galebe), „Skalinada“, „Ćale moj“, „Nadalina“. To su prepoznatljive melodije koje sažimaju dalmatinski ambijent sunca, mora, tegoba i radosti svakidašnjeg života, iako je njihov tvorac rođen u Slavoniji, a umro u Hrvatskom Zagorju – daleko od obala Jadrana. Međutim, njegovo podrijetlo – iz Labina u zaleđu Kaštela – kao i životni put, potvrđuju duboku ukorijenjenost u Mediteran!

Položaj Labina i Prgometa u neposrednom zaleđu Divulja i Kaštel-Štafilića; Crkva sv. Silvestra pape u Labinu izgrađena 1870.; Općinsko središte selo Prgomet je u 13. st. stekla trogirska obitelj Andreis, što je 1409. potvrdio i kralj Žigmund Luksemburški (suvremena rekonstrukcija grbovnog štita Andreisa)

Riječ je naravno o poznatom hrvatskom skladatelju zabavne glazbe Zdenku Runjiću, čiji se datum rođenja i smrti tek neznatno razlikuje. Naime, na današnji dan 2004. godine umro je u Krapinskim Toplicama, dok se na jučerašnji datum 1942. godine rodio u Garčinu nadomak Slavonskog Broda. Međutim, stoljetna postojbina Runjića je selo Labin, poznato i kao Labin Dalmatinski (dio općine Prgomet), koje se spominje još u 12. stoljeću, odakle je potekao i Luka Botić, a gdje se skriva i Mujina pećina.

Ravničarski Garčin – mjesto nedaleko rijeke Save u kojem se 26. listopada 1942. rodio budući dalmatinski bard Zdenko Runjić; Stara fotografija trgovine u Garčinu

Izbjegavši iz tog krševitog kraja, smještenog na samom pragu Kaštela – koja su 18. svibnja 1941. pripala Italiji – u godinama nemira II. svjetskog rata Zdenkova majka je utočište našla u slavonskoj ravni. Tu je Runjić obale Kaštelanskog zaljeva privremeno zamijenio obalama Save, a vrleti Zagore panonskom ravnicom. Već po završetku rata 1945. obitelj se vraća u Dalmaciju i stiže u Split, gdje je budući skladatelj 1967. diplomirao elektroniku, a zanimljivo je kako nikada nije stekao formalnu glazbenu naobrazbu.

Zdenko Runjić (Garčin, 26. listopada 1942. – Krapinske Toplice, 27. listopada 2004.), nedvojbeno jedan od najznačajnijih hrvatskih skladatelja zabavne glazbe 20. stoljeća; Glasovita „Skalinada“ izvedena 1976. nastala je kao rezultat suradnje Runjića i Olivera Dragojevića i ujedno se smatra najizvođenijom dalmatinskim pjesmom

No, to ga nije spriječilo da uskoro postane glazbeni urednik Radio Splita, a potom i direktor nakladničke kuće koja je izdavala ploče Splitskog festivala. Festivalske lakoglazbene note obilježile su Runjićev život (1988. postaje umjetnički direktor Splitskog festivala, 1993.-2002. vodi i vlastiti glazbeni festival „Melodije hrvatskog Jadrana“), kao i autorski svevremenski hitovi nastali kroz suradnju s Oliverom Dragojevićem, Terezom Kesovijom, Matom Mišom Kovačem, Josipom Lisac…itd. Doista, bez melodija ovog lakoglazbenog barda iz Labina, Dalmacija jest i ostala bi nezamisliva!

Video-spot pjesme „Galeb i ja“ Olivera Dragojevića (prvi put izvedene 1975.), za koju je stihove napisao Tomislav Zuppa, a glazbu skladao Zdenko Runjić

Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te Hrvatskog filozofskog društva. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni na web-portalima Kastela.com i Portalsplita.com