U jednoj od prvih crtica ovoga niza bila je opisana zanimljiva sudbina Kaštelanina Ivana Kumbata, rođenog krajem prosinca 1684. u Štafiliću, koji se od sina običnoga težaka – zahvaljujući svojim vojničkim sposobnostima – uzdigao sve do časti generala mletačke vojske. No, ni na otoku Krfu (gdje je bio vojni upravitelj sve do smrti) nije zaboravio svoj rodni kraj, jer je trogirskom biskupu i splitskom nadbiskupu oporukom odredio iznos za pomoć siromašnim kaštelanskim djevojkama, dok je slično predvidio i za Kotor te Perast.
Osim u oporuci, istu odredbu je naveo i u svom kodicilu iz 1744., kada je i umro na dalekom Krfu s mletačkim činom Sargente generale odnosno Sargente maggiore di battaglia (od 1720.). Prema L. Čoralić, vojnici njegovih postrojbi su bili većinom grčkoga i hrvatskoga podrijetla, dok su u jedinici Kumbatova sina Antuna – također mletačkog časnika – 1725. godine prednjačili vojnici upravo iz Dalmacije! Zanimljivo je kako je pod ocem Antom služio i njegov sin Danijel, jednako kao što je Ivan bio zapovjednik Antunu.
Po smrti oca, Ante Kumbat je naslijedio i njegovu pukovniju ali ga nije dugo nadživio. Povijesni podatci bilježe kako je preminuo u Veroni 1749., a možda se i on također jednom prilikom sjetio zavičaja. Naime, u vrijeme trogirskog biskupa Jeronima Fonde (1738.-1754.) iz Venecije je za župnu crkvu u Štafiliću stigla pošiljka s oporučnim prilogom „vojvode“ Kumbata, a koja je uključivala svećeničko obredno ruho te zlatni lanac. Međutim, nije poznato odnosi li se ova ostavština na oca ili sina Kumbata.
Osim toga, Ante Kumbat je prije smrti u Veneciji također pomogao svome prijatelju franjevcu Filipu Grabovcu u tiskanju njegova znamenitog djela „Cvita razgovora naroda i jezika iliričkoga aliti rvackoga“ 1747. godine, u kojem nalazimo i pjesmu naslova: „Od Kolunella Antuna Kumbata. Zapovid Principova svarhu Arvata, i pivke Kneza Kumbata.“ Naposljetku, iako Ivanov unuk i Antin sin Danijel nikada nije postao pukovnikom 1752. godine dostigao je plemićki status, kada je – zajedno sa svojom neimenovanom braćom – primljen u plemićko vijeće Nina.
Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te Hrvatskog filozofskog društva. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni na web-portalima Kastela.com i Portalsplita.com
