Uz jučerašnju svečanost proboja tunela Kozjak, kao novog cestovnog ulaza u Split – koji će Kaštelima u prvom redu donijeti prometni kolaps, jedna od značajnijih vijesti ove godine jest i obnova Štafilićeva kaštela ili “dvorca Rotondo”, kako se to zdanje pompozno nazivalo u lokalnim medijima. Doista, dotakle su nas pozitivne vijesti što se tiče obnove naše kulturne baštine, iako tek u službi turističke ponude. Naime, kako kupci navode, cilj je kaštel pretvoriti u “intimni heritage hotel na samoj obali mora”.
Ipak, Štafilićev kaštel ne bi trebao biti promatran samo kao izvor prihoda, nego i kao jedinstveno mjesto povijesnog sjećanja. Primjerice, sin Stjepana Štafilića koji je 1508. godine dovršio gradnju navedenog kaštela, bio je Ivan – šibenski biskup, teolog i pravnik, koji je kao papin legat boravio na dvoru u Krakovu*, odakle je u Štafilić ponio zavjetnu sliku Blažene Djevice Marije s Djetetom. Također je 1519. na francuskom dvoru krstio budućeg kralja Henrika II.
Nadalje, Ivanova sestra bila je Jeronima, a njegov nećak tj. unuk Stjepana Štafilića još jedan biskup – Ivan Lučić Štafilić. Iako je potjecao iz obitelji Lučić, prezime svoga istoimenoga ujaka pridodao je svojem. Rođen u Trogiru 1497. bio je svećenik šibenske biskupije, a papa Klement VII. imenovao ga je njezinim biskupom 1528., pri čemu je “naslijedio” svoga ujaka. Po povratku iz Rima osobito se zauzimao za dovršetak i uređenje šibenske katedrale Sv. Jakova, koju je posvetio 1555. godine.
Taj unuk utemeljitelja Štafilića istaknuo se još jednom prigodom – na Tridentskom koncilu. Naime, na crkvenom saboru koji se održavao u jeku reformacije razmatrao je bitno pitanje sakramenata i značajno doprinio izradi dekreta o opravdanju kao najznačajnijeg koncilskog dokumenta. Desetljeće po završetku crkvenog sabora biskup Ivan je preminuo (1547.), a danas se u njedrima njegovog životnog djela – šibenske katedrale – krije i njegova grobnica s uklesanim likom i posvetnim natpisom!
*JESTE LI ZNALI? – Kako je srebrni orao u znamenjima biskupa iz roda Štafilića preuzet iz grba Poljskoga Kraljevstva…
Poljski kralj Sigismund I. dodijelio je 1512. Ivanu Štafiliću grb s likom srebrnog orla, što je preuzeo i njegov nećak i nasljednik:
Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“, voditelj “Škole heraldike” (Klis) i “Male škole filozofije” (Solin), programski suradnik Matice hrvatskih iseljenika – podružnica Split te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni na web-portalima Kastela.com i Portalsplita.com
