Nažalost, ljeto 2026. godine bit će zapamćeno – uz velike suše diljem Europe – i po vrlo opasnom požaru između Lokve Rogoznice i Omiša u kojem je smrtno stradala jedna, dok je ozlijeđeno čak 38, a iz opožarenog područja evakuirano više od dvije tisuće osoba. Doista, riječ je o katastrofi ogromnih razmjera, kojoj je možda uzrok bio i ljudski faktor odnosno podmetanje požara. Da je tako nešto moguće i u Kaštelima, svjedoči nedavna vijest o izbilim požarima 15. kolovoza na području Malačke (Kaštel-Stari) i obližnjih Rudina (Kaštel-Novi).

Naime, u prvom slučaju za podmetanje požara osumnjičena su dvojica kaštelanskih maloljetnika nad kojima je provedeno kriminalističko istraživanje. Srećom, vatrena buktinja ovoga puta nije ugrozila stambene objekte i ljudske živote, kao što je oko 140 godina ranije zaprijetila svetištu Gospe na Hladi u Sućurcu. Točnije, tada je zabilježeno kako je u ožujku 1887. izbio požar u šumi iznad tamošnje crkve, nazvane i Gospom od Dolca ili Gospom od Dilata, a izgrađene daleke 1393. godine.

Kaže se kako je tadašnji sućurački župnik don Niko Škrivanić (rođen upravo u Omišu 1855. godine) – dok je bura širila požarište, a gasitelji pristizali sa svih strana – nasred župne crkve postavio čudotvornu sliku Bogorodice s djetetom i zazvao obraćenje okupljenog puka Gospi. Nakon don Nikolinog obraćanja vjernom puku i otkrivanja Gospina lika, kao i u slučaju prethodne tuče, iznenadna opasnost se odmah povukla. Tako je samo svetište spašeno od požara, da bi 12. kolovoza 1888. godine bilo i obnovljeno.

Naposljetku, krajem lipnja prošle godine požar na padinama Kozjaka ponovno je zaprijetio sjevernoj strani Sućurca. Tada se u opasnosti našao lokalitet Putalj, tj. mjesto nekadašnje crkve Sv. Jurja koju je dao podići hrvatski knez Mislav još u prvoj polovici 9. stoljeća. Iako starohrvatska crkva već stoljećima ne postoji, današnja Jurjeva crkva na Putalju – obnovljena 1927. godine o tisućugodišnjici Hrvatskoga Kraljevstva – nastojanjima vatrogasaca i uz pomoć „vodene bombe“ bila je također obranjena!
TV prilog o požaru koji je izbio 28. lipnja 2025. u blizini crkve na Putalju
Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“, voditelj “Škole heraldike” (Klis) i “Male škole filozofije” (Solin), programski suradnik Matice hrvatskih iseljenika – podružnica Split te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni na web-portalima Kastela.com i Portalsplita.com












