KRIMSKI parlament zatražio je pripojenje Ruskoj Federaciji sa statusom Republike, a predsjednik Putin potpisao je jučer priznanje Krima kao suverene države. U međuvremenu se mobilizirala Ukrajinska vojska, Barack Obama poručio je da ne priznaje referendum, a Europska Unija zamrznula je imovinu i zabranila putovanje za dvadesetak ukrajinskih i ruskih dužnosnika.
Jučer se o tome razgovaralo i na vijeću za vanjske poslove EU. Mnogi misle da su sankcije preblage, no ministrica Vesna Pusić se ne slaže: “Da li su blage ili ne mislim da ćemo vidjeti kad počnu djelovati, naročito zato što su neke od automatskih sankcija, odnosno onih sankcija o kojima se odlučuju nego dođu prirodno u ovakvim situacijama, poput pada rublja i pada moskovske burze su nastupile same od sebe. Dakle ne smatra se da su to lake sankcije”, poručila je Pusić.
Putin službeno izvijestio parlament o zahtjevu Krima
Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je u ponedjeljak uredbu o priznavanju Krima kao suverene države, izazivajući tako zapadne zemlje koje ne priznaju rezultate referenduma od nedjelje – pripajanje poluotoka Rusiji.
Pripojenje ukrajinskog poluotoka Krima Rusiji podržalo je 96,77 posto glasača na referendumu održanom u nedjelju, objavio je u ponedjeljak nakon prebrojavanja svih glasova predsjednik izbornog povjerenstva na Krimu Mihail Mališev dodajući da je odziv bio 83 posto.
Krimski parlament uputio je u ponedjeljak na izvanrednoj sjednici prijedlog Rusiji da pripoji Krim, javlja agencija Itar-Tass. Parlament je “uputio prijedlog Ruskoj Federaciji da primi Krim kao novi subjekt sa statusom republike”, objavljeno je na internetskoj stranici parlamenta.
Ruski predsjednik Vladimir Putin izvijestio je službeno oba doma parlamenta, Dumu i Vijeće federacije, kao i rusku vladu, u skladu s ruskim Ustavom, o zahtjevu Krima da bude dio Rusije, što je prvi zakonodavni korak potreban za integraciju poluotoka u Rusku Federaciju, objavio je u utorak Kremlj. Putin bi danas o Krimu trebao govoriti pred oba doma ruskog parlamenta, pred čelnicima ruskih regija i predstavnicima civilnog društva, javlja Kremlj.
Ruska Gazeta prenosi kako se danas u 15 sati prema lokalnom vremenu Putin treba obratiti ruskom parlamentu te kako će nakon govora Putin s predstavnikom krimskog parlamenta Vladimirom Konstantinovom potpisati sporazum o pripojenju Krima Rusiji.
Kijev traži od svijeta nepriznavanje Krima
Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je u utorak međunarodnu zajednicu da ne prizna “Republiku Krim”, koju su u ponedjeljak proglasile separatističke vlasti, kao ni bilo kakav sporazum koja bi ova mogla sklopiti.
“S obzirom na činjenicu da je nezavisnost Krima proglasio nezakoniti organ po isteku protuustavnog referenduma, ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine upućuje svim članovima međunarodne zajednice svesrdni zahtjev da se suzdrže od priznavanja ‘Republike Krim’ na međunarodnom planu”, piše u priopćenju na diplomatskoj internet stranici Kijeva.
Međunarodno pravo zabranjuje državama da priznaju “pseudodržave” ili “svaku situaciju, sporazum ili savez” posljedičan njihovom osnivanju, “ako ono proizlazi iz ilegalnog pribjegavanja sili”, objavljuje ministarstvo aludirajući na ugovor o pripojenju Rusiji.
Ministarstvo optužuje Rusiju da je koristila “silu i prijetnju pribjegavanju sili” kao podršku proglašavanju nezavisnosti Krima.
“S obzirom na status Rusije kao nuklearne sile, taj postupak “poprima posebno opasan karakter za teritorijalni integritet Ukrajine, kao i za mir i međunarodnu sigurnost u cjelini”, dodaje se u priopćenju.
Kijev optužio Ruse da potpiruju nemire na istoku
Ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk optužio je u utorak ruske specijalne službe da potpiruju nemire na istoku Ukrajine kako bi opravdale “vojnu agresiju” pod izgovorom zaštite rusofonog stanovništva.
“Snage reda imaju dokaze za umiješanost ruskih specijalnih službi u organizaciji nemira na istoku Ukrajine. Saboteri su uhićeni”, kazao je Jacenjuk na ruskom obraćajući se rusofonom stanovništvu na istoku i jugu Ukrajine.
“Nažalost Krim nije jedina regija u Ukrajini gdje vanjske snage pokušavaju destabilizirati situaciju, potpiriti umjetne sukobe, organizirati nemire i izazvati oružanu agresiju pod izgovorom zaštite rusofonog stanovništva”, nastavio je on.
“Nitko ne osporava vaše pravo da govorite ruski”, naglasio je Jacenjuk dok je ruski predsjednik Vladimir Putin početkom ožujka dobio zeleno svjetlo parlamenta za pribjegavanje sili u Ukrajini radi “zaštite rusofonog stanovništva”.
“Moja supruga Teresia govori prvenstveno ruski. Kao ni milijunima drugih rusofonih stanovnika, ne treba joj zaštita Kremlja”, zaključio je.
“Sankcije protiv Rusije su jadne”
Zapadne sankcije nametnute Rusiji zbog pokušaja pripojenja ukrajinske regije Krima zasad su “jadne” i europski čelnici moraju biti oštriji prema ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, izjavio je u utorak britanski zastupnik Malcolm Rifkind.
SAD i Europska unija nametnuli su sankcije ruskim i ukrajinskim dužnosnicima kao odgovor na referendum na Krimu.
“Sve što je međunarodna zajednica dosad učinila je zabrana viza i zamrzavanje imovine 22 ili 23 pojedinca – to je jadan odgovor”, rekao je Rifkind, koji je na čelu Obavještajnog i sigurnosnog odbora britanskog parlamenta, za BBC.
Rifkind je kazao da SAD i EU moraju biti oštriji prema Putinu i da po mogućnosti trebaju uvesti “snažne financijske sankcije”. Istaknuo je da bi “to bio pravi odgovor”.
“Međutim, zabrinjavajući su znakovi da je malo vjerojatno da će biti postignut europski konsenzus o tome, da bi mogli reći ‘bit će potrebno ići dalje samo ako Rusija izvrši invaziju na istočnu Ukrajinu’. To bi bio sramotan i vrlo opasan odgovor”, rekao je Rifkind.
Francuska bi mogla otkazati prodaju brodova Mistral Rusiji
Francuska bi mogla razmotriti otkazivanje prodaje francuskih vojnih brodova Mistral Rusiji ako Putin nastavi s onim što radi u Ukrajini, rekao je u ponedjeljak francuski ministar vanjskih poslova Laurent Fabius i naglasio da i druge europske zemlje trebaju poduzeti sankcije. “To je dio treće razine sankcija. Za sada smo na drugoj razini”, precizirao je Fabius na TF1.
“Ako Putin nastavi, možemo razmotriti ukidanje te prodaje, ali ćemo tražiti i od drugih, posebice Britanaca, da postupe jednako s imovinom ruskih tajkuna u Londonu. Sankcije moraju zahvatiti sve”, rekao je i naglasio da bi otkazivanje ugovora Mistral bilo negativno i za Francusku.
Francuska je 2011. potpisala s Moskvom ugovor o prodaji dva broda tipa Mistral za više od milijardu dolara.
Europska unija i Sjedinjene Države u ponedjeljak su donijele odluke o sankcijama za visoke ruske i proruske ukrajinske dužnosnike, kao odgovor Moskvi na odluku o pripojenju Krima.
U Bruxellesu su ministri vanjskih poslova Europske unije odredili sankcije, ukidanje viza i zamrzavanje imovine, za 21 ukrajinskog i ruskog dužnosnika, dok je Washington sankcionirao 11 osoba, ruskih i proruskih dužnosnika.
IZVOR: INDEX.HR
