Zemlje EU neugodno su se iznenadile ruskim protusankcijama na uvoz njihovih poljoprivrednih proizvoda, kao odgovor na njihove sankcije Rusiji za nekoliko njezinih ključnih sektora. Rusija je zemljama koje su protiv nje uvele sankcije dekretom zabranila ili ograničila izvoz poljoprivrednih proizvoda, sirovina i hrane u Rusiju. Na listi su se, uz SAD i zemlje EU, našle Crna Gora, Australija, Kanada i Norveška koje su također uvele sankcije Rusiji.
Odluka bi mogla snažno pogoditi izvoznike poljoprivrednih proizvoda u EU, a mnogo manje u SAD-u čije se voće i povrće izvozi u Rusiju u zanemarivim količinama. Rusko tržište čini tek jedan posto ukupnog tržišta američkih poljoprivrednika. Europljani i Amerikanci još uvijek se nadaju da Rusija neće zabraniti uvoz svih proizvoda jer smatraju da neće ići tako daleko i riskirati pojavu visoke inflacije i nedostatka hrane. Rusija, doduše, ima dovoljno zemlje da vlastitom proizvodnjom nadomjesti nedostatak proizvoda, ali su godine neulaganja u pojoprivredu učinile da danas nema dovoljno infrastrukturne i tehnološke snage za proizvodnju u dostatnim količinama.
EU u Rusiju izveze voća i povrća u vrijednosti od dvije milijarde eura, a drugo je najveće tržište američke peradi. Rusija bi uvoz peradi mogla nadomjestiti uvozom iz Brazila koji je najavio da bi mogao povećati izvoz u Rusiju za 150 tisuća tona godišnje. I ostale zemlje BRICA-a mogle bi profitirati i nadomjestiti dosadašnje izvoznike u Rusiju jer su se zemlje iz tog kluba (uz Rusiju to su Brazil, Kina, Indija) suprotstavile nametanju sankcija Rusiji pa bi upravo odatle Rusija mogla uvoziti robu koju je do sada nabavljala u SAD-a i EU. Većina ostalih zemalja Južne Amerike također nisu pristale na nametanje sankcija Rusiji pa bi na mjesto europskih proizvođača mogli uskočiti oni iz Argentine, Ekvadora i Čilea. Poljska je objavila da bi joj ruske sankcije mogle smanjiti BDP za 0,6 posto.
Ta zemlja u kojoj poljoprivreda čini 3,8 BDP-a priznala je da neće uspjeti preusmjeriti izvoz, a to neće uspjeti niti ostali izvoznici iz EU pa bi se moglo dogoditi, kako upozorava poljska vlada, da na europskom tržištu dođe do nepoštene tržišne utakmice. Poljaci smatraju da ruski predsjednik Vladimir Putin u trgovinski rat između EU i Rusije želi uvući balkanske zemlje koje još nisu ušle u EU jer će hranu kupovati od njih pa se boje podjele u Europi između onih koji će profitirati te onih koji će stradati od sankcija. EU je ostala u čudu i najavljuje žalbu Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, dok Rusija s druge strane smatra da se nametnute joj sankcije protive pravilima slobodne trgovine.
Nije samo europska poljoprivreda ugrožena sankcijama. Njemački div vojne industrije Rheinmetall također je upozorio da će patiti zbog ruskih sankcija pa je revidirao svoje prognoze najavivši da će mu dobit biti 50 milijuna eura manja nego prošle godine. “Ugovor o opremanju vojnog centra za obuku u Rusiji je blokiran, i više ga neće biti moguće postići. Naše procjene su da će to uzrokovati velika financijska opterećenja kompaniji u tekućoj fiskalnoj godini”, naveli su u njemačkoj kompaniji.
IZVOR: poslovni.hr
