ZAGREB – Iako je devet kliničkih zdravstvenih ustanova obuhvaćenih sanacijom u svojim financijskim izvještajima za 2013. godinu iskazalo pozitivan rezultat poslovanja, službeni izvještaji u čiji je posjed došao Glas Slavnije, pokazuju nikada veći manjak između prihoda i rashoda – riječ je o čak 1,6 milijardi kuna. Mogućnost prikrivanja stvarne situacije zapravo se krije u knjigovodstvenom triku kojeg se dosjetio sada već bivši ministar gospodarstva Slavko Linić i to za sada također bivšeg ministra zdravlja Rajka Ostojića. Naime, na temelju Zakona o sanaciji Vlada RH donijela je odluku o sanaciji devet bolnica, a preko asignacija u 2013. podmirene su bolničke obveze u iznosu od 1,3 milijarde kuna.
No, Linić je u srpnju prošle godine bolničkim ustanovama dostavio i naputak o knjigovodstvenom evidentiranju sanacije, i to na način da dio sanacije evidentiraju kao tekući prihod HZZO-a, a drugi dio kao prihod od državnog proračuna. Tako su bolnice u financijskim izvještajima iskazale prihod od sanacije kao tekući prihod 2013. i na taj način iskazale pozitivan financijski rezultat. Računovodstveni stručnjaci upozoravaju da taj prihod nema karakter tekućeg prihoda i time se stvara nerealna slika o kretanju rezultata poslovanja bolnica te zamagljuje stvarno stanje. Ovakva uputa ministra Linića u suprotnosti je i s preporukama Međunarodnih računovodstvenih standarda za javni sektor, koji kažu da se relevantnim sučeljavanjem prihoda i rashoda u istom izvještajnom razdoblju dobivaju relevantne računovodstvene informacije.
Upravo takav prikaz za 2013. pokazuje kako je smanjenje prihoda zdravstvenih ustanova u odnosu na godinu ranije 1,289 milijardi kuna, a smanjenje rashoda tek 314 milijuna kuna. Nepovoljni financijski rezultat u odnosu na 2012. iznosi 1,075 milijardi kuna.
Osim zastrašujućih pokazatelja vezanih uz sanaciju bolnica, ništa bolji nisu ni oni koji prikazuju stvarno stanje u HZZO-u. Naime, HZZO je za 2012. ostvario manjak prihoda i primitaka za 1,2 milijarde kuna, a za 2013. dodatnih 901 milijun kuna, odnosno ukupno za dvije godine 2,1 milijardu kuna.
IZVOR: seebiz.eu
