Hrvatska bi mogla šestu godinu zaredom zabilježiti pad gospodarstva, a možda će morati zatražiti međunarodnu pomoć kako bi provela potrebne promjene kojima bi se gospodarstvu pomoglo da postane produktivno, procjenjuju analitičari u anketi Reutersa.
Hrvatske vlade još od 2000. godine izbjegavaju reforme i povećavaju potrošnju i dug. To će biti teško financirati kada središnje banke razvijenih zemalja počnu smanjivati dotok jeftinog novca, zbog kojeg se ulagači u državne obveznice okreću zemljama sa višim prinosima poput Hrvatske.
Pad od 2008. godine
Reuters navodi da Hrvatska nije zabilježila rast gospodarskih aktivnosti još od 2008. godine. Vlada se još nada da će gospodarstvo ove godine stagnirati, dok analitičari u prosjeku predviđaju pad aktivnosti za 0,7 posto.
Hrvatska je u proceduri za smanjenje prekomjernog deficita Europske komisije, prema kojoj bi do kraja 2016. trebala svesti proračunski manjak ispod razine od tri posto BDP-a.
Prema Reutersovoj anketi, samo 3 od 11 analitičara smatra da će se to zaista i dogoditi. U prosjeku očekuju da će ove godine proračunski manjak biti 4,8 posto, a iduće 4,5 posto BDP-a.
“Činjenica da sada imamo povoljne uvjete financiranja i dobru likvidnost mogla bi nam se vratiti poput bumeranga u trenutku kada Europska središnja banka počne zaoštravati monetarnu politiku.”, smatra Zrinka Živković Matijević iz Raiffeisen Banke.
“Javne financije izgubile vjerodostojnost”
“Naše su javne financije izgubile vjerodostojnost. Dinamika javnog duga neodrživa je. Država možda neće bankrotirati ali će u slučaju odgađanja reformi oporavak biti spor i bolan”, dodaje.
U idućoj godini analitičari očekuju rast BDP-a za 0,7 posto, pri čemu dvojica od njih 11 očekuju sedmu godinu recesije, a dvojica stagnaciju aktivnosti.
“Osobna potrošnja čini oko 60 posto hrvatskog BDP-a, a ne vidim njezin oporavak s obzirom da još traje proces razduživanja. Također, reforme je već odavno trebalo provesti”, ističe Ivan Dražetić iz investicijskog društva InterCapital.
“Potrošnja je ogromna i nitko je nema hrabrosti smanjiti”
Hrvatski javni dug trebao bi ove godine, prema novoj metodologiji, mogao premašiti 80 posto BDP-a i nastaviti rasti ako se ne provedu reforme.
“Potrošnja je ogromna i nitko je nema hrabrosti smanjiti. Svake godine potrošimo oko 20 milijardi kuna više nego što zaradimo. Idemo u krivom smjeru”, smatra dr. Ante Babić iz Centra za međunarodni razvoj.
Neki analitičari procjenjuju da će Hrvatska trebati dogovor s Bruxellesom i MMF-om odmah nakon izbora koji bi trebali biti održani krajem iduće godine. Četiri analitičara smatra to vjerojatnim a četiri da su šanse za to pola-pola. Tri analitičara ne očekuju takav razvoj događaja.
“Mislim da se to neće dogoditi prije općih izbora ali taj je scenarij prilično moguć nakon toga”, smatra Hrvoje Stojić iz banke Hypo Alpe Adria banke.
IZVOR : INDEX.HR