Početna Novac Poreznici kreću u akciju

Poreznici kreću u akciju

1134
UDIO

Na bankovne račune u 19 zemalja svijeta Hrvati su ‘pospremili’ oko milijardu eura. Kamata koju su lani ostvarili na tu štednju iznosi oko 22 milijuna eura.

Prvi su to podaci o štednji Hrvata u inozemstvu do kojih je razmjenom podataka s drugim zemljama i procjenama, kako doznaje Jutarnji list, došlo Ministarstvo financija. Oni će biti osnova za kreiranje politike prema hrvatskim štedišama u inozemstvu, posebno s obzirom na to da bi se i u Hrvatskoj od sljedeće godine trebalo uvesti oporezivanje kamata na štednju. 
 
Suzbijanje utaje
 
No, fiskalni učinak oporezivanja kamata u ovom je slučaju manje bitan, puno važnije od toga je da će na temelju tih podataka poreznici suzbijati utaju poreza i, sukladno dostupnim podacima, razrezivati porez koji netko mora uplatiti u državnu blagajnu. 
 
Preliminarni podaci o štednji hrvatskih državljana u inozemstvu daleko su od konačnih. Naime, znatan dio zemalja Zagrebu još nije dostavio podatke o štednji naših sugrađana u njihovim bankama. Među njima je i Austrija, čiji je bankovni sustav Hrvatima dosad bio i najprivlačniji. K tome, nedostaju i podaci za Švicarsku i Lihtenštajn. Kada bi se u računicu uključile samo te tri zemlje, ukupni iznos depozita hrvatskih štediša u inozemstvu, tvrde upućeni, bio bi višestruko veći od spomenutih milijardu eura. 
 
Neslužbeni podaci pokazuju da je hrvatskim štedišama u tih 19 zemalja najprivlačnija Italija, nakon čega slijedi Njemačka. 
 
”Ove ćemo preliminarne podatke o štednji u inozemstvu usporediti s imovinskim stanjem tih štediša, što nam omogućuje OIB. Tako utvrđen nerazmjer bit će osnova za oporezivanje”, rekao je sugovornik Jutarnjeg lista. 
 
Legitimna pitanja
 
I neovisni stručnjaci slažu se da tako utvrđen jaz može biti osnovica za oporezivanje, posebno za državu koja muku muči s krpanjem proračunskih rupa, a kojoj to može donijeti nove proračunske prihode. Štednja u inozemstvu, naravno, nije zabranjena, niti je itko, posebno u EU, može zabraniti, ali legitimno je postaviti pitanje otkud štediši taj novac i je li pri njegovu stjecanju platio porez.
 
IZVOR: Danas.hr/ Jutarnji list