ANALIZA – Nakon šest godina radikalnih mjera koje je provodio američki Fed, tiskanje ogromnih količina novca i ubrizgavanje istoga napokon prestaje, odlučeno je na sastanku guvernera američkog FED-a održanom u srijedu.
U nekoliko faza takozvanog QE programa ukupno je tiskano približno 4.500 milijardi dolara te je bilanca centralne banke narasla na najvišu razinu u povijesti.
Program masovnog tiskanja novca pokrenut je 2008. godine, u najgoroj fazi financijske krize, kada je prijetilo potpuno urušavanje američkog ali i globalnog financijskog sustava. Američka centralna banka (Federalne rezerve) je kao i inače u recesijama spustila kamatne stope praktički na nulu, no to nije pomoglo jer se panika na financijskim tržištima nije smirila. Zbog toga se u dogovoru s Vladom, centralna banka odlučila na radikalan potez, kojeg nikada do tada nije povukla – tiskanje velikih količina novca s kojima su kupovane obveznice od uspaničenih ulagača i banaka na financijskom tržištu.
Plan je bio smiriti tržišta i dati svima do znanja da do potpunog kraha neće doći, jer će Fed kupiti sve državne obveznice koje investitori i banke budu morali ili željeli prodati. Dodatan učinak kupnje obveznica je bilo držanje kamatnih stopa na najnižoj razini u povijesti, čime se nastojalo potaknuti kompanije i pojedince na veće zaduživanje s ciljem kupnje nekretnina i otvaranje novih radnih mjesta. Program tiskanja novca kod mnogih profesionalaca i većeg dijela američke i svjetske javnosti nije naišao na odobravanje, jer su mnogi smatrali da održavanje prividne i umjetne stabilnosti na financijskim tržištima nije dobro, te ima više negativnih nego pozitivnih posljedica. Osim toga, pojavio se strah da će tolika količina novog novca u optjecaju dovesti do visoke inflacije i obezvrjeđivanja štednje javnosti koja je radi krize već bila u teškoj situaciji.
U konačnici se QE program pokazao pozitivnim, jer se američko gospodarstvo puno brže oporavilo nego npr. europsko, koje i dalje grca u problemima. Europska centralna banka je godinama uporno odbijala pokrenuti sličan program pravdajući se da nema ovlasti povući takve poteze, no prije nekoliko mjeseci je napokon popustila i odlučila se na slične mjere. Razlog tome je činjenica da se gospodarstva SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva i Japana, čije su centralne banke provodile programe tiskanja novca, puno brže oporavljaju od krize nego zemlje eurozone koje su bile prisiljavanje na strogu štednju.
Efekt američkog tiskanja novca se jasno može vidjeti na financijskim tržištima. Dionice u razvijenim gospodarstvima su od dna dosegnutog 2009. godine porasle oko 200% te sada mnogi upozoravaju da postaju precijenjene. Američki dolar je godinama slabio te u odnosu na neke valute dosegnuo rekordno nisku vrijednost.
Prije približno pola godine, kada je Fed počeo najavljivati da će uskoro završiti s tiskanjem, trend slabljenja dolara se okrenuo, te je američka valuta počela naglo jačati. Od svibnja je dolar u odnosu na euro, pa zbog toga i hrvatsku kunu ali i većinu drugih valuta ojačao više od 10%.
Analitičari Admiral Marketsa i dalje smatraju da će američka valuta dobivati na vrijednosti, ali od sada nešto sporijim tempom nego prethodnih mjeseci.
IZVOR: seebizeu
