Arheologija rijetko kada nudi senzacionalne vijesti. Međutim, kada su u pitanju kameni kipovi s Rapa Nuia ili Uskršnjeg otoka, fascinacijiama nema kraja. Da imaju tijela ispod površine zemlje arheolozi su znali još od 1919. međutim tek su sada ona u potpunosti i otkopana. Ispisana drevnim jezikom polinežanskog naroda koji je otočje naselio 300 godine, zagolicala su maštu svakog istraživača.
Kamen figure moai i ahu godinama su predstavljale pravu zagonetku, jer se nije moglo jednostavno odgovoriti na pitanje kako su one sagrađene. O Uskršnjem otoku, o njegovim prvim doseljenicima, ali i o strukturi tla i šume, godinama se jako malo znalo. Nedostajala je mehanizacija kojom bi se kipovi u potpunosti iskopali, kao i tehnologija kojom bi se odredila njihova točna starost.
Međutim, istraživanjima, a koja su između ostalog uključivala detaljne alalize tla, ostataka sjemenaka nekoć bujne biljne vegetacije, saznanjima čime su se hranili tvorci ove arheološke zagonetke, kako su i na koji način međusobno trgovali, misterij kamenih kipova tek se u našem stoljeću raspliće.
Dojam pustog otoka, na kojemu nema vegetacije i čijim krajolikom dominiraju kameni svjedoci jedne drevne civilizacije prva su varka u oku neupućenog promatrača. Rapa Nui bio je, naime, otok bogate šumske vegetacije, koja je masovno iskorištavana upravo za transport golemih kamenih blokova, od kojih su sazdani ovi kipovi.
IZVOR: net.hr
