Dojiti u javnosti ili ne, pitanje je koje je obilježilo Nacionalni tjedan za promicanje dojenja. Većina majki koje su dojile svoju djecu na tu će se dilemu samo nasmijati i odgovoriti protupitanjem: “U čemu je problem?!”
Dojenje je najprirodniji način hranjenja malog djeteta i dojiti ga treba kad god i gdje god ono dade znak da je gladno. Dijete ne bira ni vrijeme ni mjesto, a njegovo je pravo da bude nahranjeno, ma što o tome mislile bake koje obično inzistiraju na nekim čvrstim satnicama, a pogotovu što o tome misle prolaznici u parkovima, čekaonicama, na plaži…
Premda su prednosti dojenja već dobro poznate, evo brojnih jako dobrih i važnih razloga zašto ćete uvijek prednost dati majčinom mlijeku, u odnosu na adaptiranu mliječnu formulu “iz bočice”…
1. Smanjuje rizik od pretilosti i sklonost debljanju.
2. Djeca koja doje traže mlijeko samo kada su gladna i ne može ih se prisiliti na obrok.
3. Dojena djeca spontano razvijaju zdrav odnos prema hrani.
4. Dojenje pogoduje nižoj razini kolesterola u kasnijem životu i upola smanjuje rizik od bolesti srca i krvožilnog sustava.
5. Isključivo dojena djeca upola manje obolijevaju od šećerne bolesti.
6. Pozitivno utječe na razvoj imunosnog sustava i jačanje psihe.
7. Smanjuje učestalost i intenzitet crijevnih infekcija, upale srednjeg uha, respiratornih infekcija, infekcija mokraćnih putova, kolitisa i drugih upalnih oboljenja.
8. Multipla skleroza je rjeđa u ljudi koji su dojeni u djetinjstvu.
9. Djeca dojena barem pola godine u kasnijem su životu zaštićenija od raka.
10. Dvije trećine djece koja u prvim mjesecima umru od iznenadne dojenačke smrti (SIDS) nisu bila dojena ili su se dojila samo djelomično.
11. Razvoj nepca, zubala i crta lica bio je harmoničniji i više estetski u djece koja su se dojila duže od tri mjeseca. Za činjenicu da danas mnoga djeca nose aparatiće za reguliranje oblika zubala sigurno je djelomice odgovorno hranjenje na bočicu.
12. Dojenje je dobra zaštita od karijesa.
13. Dojenje može spriječiti razvoj ovisnosti u kasnijoj dobi (o hrani, nikotinu, alkoholu).
14. Dojenje štiti od alergija, ali i gripe, dječje paralize.
Blagodati za majke
Pri porodu, ali i prilikom dojenja stvara se hormon oksitocin koji uzrokuje bolove i nakon poroda pomaže maternici da se smanji i vrati u prvobitni položaj.
Dojenje smanjuje krvarenja nakon poroda i rizik infekcija, dok drugi hormon koji nastaje tijekom dojenja prolaktin ima stimulirajući učinak za imunosni sustav majke.
Blagodati dojenja za zdravlje majke pokazuju se i dugo nakon porođaja. Naime, brojna su istraživanja pokazala da majke koje su često i dugo dojile imaju manje izglede da obole od raka dojke, maternice i jajnika od žena koje nisu rodile i dojile svoju djecu, a u manjem su riziku i od osteoporoze u menopauzi.
Veći IQ, bolje obrazovanje
Dojenje djece bi moglo biti povezano i sa inteligencijom i uspjehom u odrasloj dobi, utvrdilo je opsežno istraživanje na Federalnom Sveučilištu u Pelotasu u Brazilu.
Studija je započela 1982. godine i obuhvatila je 6000 novorođene djece koja su danas stara 30 godina. Skoro 3500 njih ispunjavali su testove znanja, a oni koji su bili dojeni u djetinjstvu imali su znatno bolje rezultate i viša primanja.
Istraživanje, čiji su rezultati objavljeni u časopisu Lancet Global Health, ispitivalo je obrazovanje roditelja, prihode po domaćinstvu, porijeklo, pušenje majki tijekom trudnoće, životnu dob, vrstu porođaja, indeks tjelesne mase majke prije trudnoće, gestacijsku dob i porođajnu težinu.
Pokazalo se i da razina obrazovanja majki utječe na duljinu dojenja, a djeca dojena dulje od godinu dana pokazala su viši IQ i bolje obrazovanje od onih dojenih manje od mjesec dana.
izvor:SD
