Početna Svijet Molim oprost za skandale u Rimu i Vatikanu

Molim oprost za skandale u Rimu i Vatikanu

652
UDIO

Prije negoli je započeo katehezu na današnjoj općoj audijenciji, papa Franjo je zatražio u ime Crkve oprost zbog nedavnih skandala u Rimu i Vatikanu.
„Prije negoli započnem katehezu, želim vas pitati, u ime Crkve, oprost za nedavne skandale kako u Rimu tako u Vatikanu. Pitam vas oprost“, kazao je Franjo na današnjoj općoj audijenciji.

Na pitanje novinara tijekom današnjeg brifinga o radu sinode na što se odnosilo današnje papino traženje oprosta za skandale, šef ureda za tisak Svete Stolice otac Federico Lombardi je odgovorio kako je Papa govorio općenito nadovezujući se na citat iz Biblije, te kako bi zasigurno spomenuo da je imao na umu neki specifični skandal. Franjo nije, dakako, spomenuo o kojim se to skandalima radi, ali se može pretpostaviti kako je riječ o homoseksualnom skandalu u jednoj rimskoj crkvi reda bosonogih karmelitanaca, pa možda i o pismu nekih kardinala upućenom papi u kojem izražavaju svoje neslaganje s pripremnim dokumentima i načinom rada biskupske sinode.

U rimskoj crkvi posvećenoj svetoj Tereziji Avilskoj, utemeljiteljici najprije ženskog crkvenog reda bosonogih karmelićanki, pa je zatim osnovala i mušku granu toga reda, izbio je proteklih dana homoseksualni skandal, odnosno neki svećenici su odlazili na zabave gay osoba. Možda je papa u traženju orposta pomislio i na taj skandal u Rimu. Spominjući skandal u Vatikanu možda je mislio na objavljivanje u javnosti privatnog pisma koje mu je predano uoči početka rada biskupske sinode o obitelji. Franjo je nanj odgovorio drugog dana rada biskupske sinode (6. listopada) kada je ukratko kazao kako su temelj rasprave radni dokument (Instrumentum laboris) izrađen na osnovu zaključaka izvanredne biskupske sinode (Relatio synodi) iz 2014., te da su jedini službeni dokumenti upravo ti zaključci prošle sinode i njegova dva govora.

Dakle, postoje samo tri službena dokumenta, potvrdio je Franjo u svom kratkom govoru 6. listopada, odnosno: Relatio synodi i dva papina govora, na početku i na završetku radova. U tim govorima jasno se kaže da katolički nauk o braku nije bio stavljen u pitanje, naglasio je sada papa Franjo, te je rekao kako rad sinode ne treba svesti na raspravu o pričesti za rastavljene i civilno ponovno vjenčane. Na koncu je istaknuo važnost rada manjih jezičnih skupina, čiji će doprinos biti „snažno nadahnuće za konačni dokument skupa“.

Zapravo za taj skandal koji su neki već nazvali Vatilakesom broj dva, jer je privatno pismo papi iscurilo u javnost, je otac Federico Lombardi kazao kako ni tekst ni potpisnici koje se u medijima navodi ne odgovaraju onome što je papi predano.

Da su pismo s kritikama na način rada biskupske sinode o obitelji neki kardinali uputili papi Franji je točno. Ne zna se koliko kardinala je potpisalo to pismo, ali prije svega ne zna se kako je ono došlo u javnost. Najprije je milanski nadbiskup kardinal Angelo Scola, za koga se kazalo da je supotpisnikom pisma, opovrgava tako što: „Nisam ništa potpisao“. Nakon njega opovrgnuli su stavljanje svojih potpisa pod pismo i kardinali Vingt-Trois, Piacenza, Erdö.

Bloger-vatikanista Sandro Magister objavio je kako su papi pismo upitili kardinali i da ima 13 potpisnika. Tekst, preveden s engleskog na kojem je pismo napisano, papi Franji je, prije početka rada biskupske sinode, predao austarlski kardinal George Pell, pročelnik Tajništva za ekonomiju. U njemu se kritizira Instrumentum laboris, dakle radni tekst za biskupsku sinodu, jer on „ne može na neadekvatni način služiti kao tekst vodilja ili temelj zaključnom dokumentu“.

Kritizira se i način na koji je predviđen rad sinode, odnosno da se veliki prostor dade „jezičkim radnim skupinama“, kojih ima 13. Potpisnici pisma drže kako radni tekst, kao i izmjena načina rada, mogu utjecati na smjer zaključaka biskupske sinode. Potpisnici pisma su, navodno, konzervativci koji se pribojavaju prevelikog otvaranja Crkve prema sadašnjem društvu. No, kako je Lombardi kazao, objavljivanje toga pisma je bio čin uznemiravanja, što njegovi potpisnici nisu željeli. Mogu se iznijeti primjedbe o metodologiji Sinode, ali kad je jednom utvrđena, radi se na tome da ju se što bolje provede, zaključio je Lombardi.

preuzeto sa vecernji.hr