Početna Hrvatska Primjena reforme 2020. Poslodavci: To je kasno!

Primjena reforme 2020. Poslodavci: To je kasno!

1020
UDIO

Kurikularna reforma ide dalje – čvrsti je to stav ministra obrazovanja Pave Barišića iznesen na Večernjakovoj konferenciji “Hrvatska kakvu trebamo”. Povratka nema, sada to uz ministra Barišića jamči i Dijana Vican, predsjednica posebnog stručnog povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije.

Uostalom, Barišić je jasan – kurikularna reforma nikada za njega nije ni bila zaustavljena.

Tako jasnom porukom Barišić, Vican i Jokić napokon su se približili u stavovima, barem onim početnima, da trebamo reformu. Dapače, Barišić, Vican i Jokić prvi su se put sreli i upoznali upravo na Večernjakovoj konferenciji.

Rad na 55 dokumenata

Sada u Ministarstvu naglašavaju da slijedi nastavak procedure koja će rezultirati primjenom novog obrazovnog sustava u osnovnim i srednjim školama. I to za najviše tri godine, kada se, realno, kažu u Ministarstvu, može očekivati i primjena kurikula u školama. No zar je doista potrebno čekati tri godine?

Već danas je na redu sjednica posebnog stručnog Povjerenstva za provedbu strategije koja će raspravljati o ustroju nove ekspertne radne skupine koja će biti zadužena za provedbu reforme. Usklađivat će i utvrđivati kriterije i načela po kojima će se birati članovi. To znači da se u izbor, bude li interesa, kažu u Ministarstvu, mogu prijaviti i članovi bivše ekspertne skupine.

Nakon što nova ekspertna radna skupina bude imenovana, nastavit će rad na već 55 postojećih dokumenata. Rad na njima, doznajemo u Ministarstvu, znači rad najprije na očitovanjima koja su pristigla tijekom javne rasprave, potom slijedi recenzija. Takvo detaljno češljanje u konačnici vodi do usvajanja kurikularne reforme, kojoj zadnje zeleno svjetlo daje ministar. Kad zadovolji proceduru, ekspertna skupina odredit će hoće li primjena novog obrazovnog sustava u školama početi kao eksperimentalni program ili odmah u svim školama.

Javna rasprava o svakom predmetu, koja je odavno završena, nije rezultirala brojnim primjedbama pa tim više čudi najava uvođenja kurikularne reforme tek za tri godine. Najviše je primjedbi koje se tiču povijesti – točno dvanaest komentara, nakon čega slijedi osam komentara iz biologije te sedam komentara iz tehničke i likovne kulture. Po jedan komentar imaju strani jezici, osam je komentara na fiziku i pet iz prirode i društva.

– Ekspertna radna skupina predlagala je da se postupno uvode kurikuli u sve razrede osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja. Ako bi se nastavilo sa započetim procesom, moguće je u školskoj godini 2018./2019. ekperimentalno uvesti programe, a u jesen 2019. u sve škole u Hrvatskoj – rekao je Boris Jokić.

Uvažavajući svu potrebnu proceduru i administrativne korake, pitamo li poslodavce, kurikularna reforma debelo kasni kao i sve promjene u obrazovanju koje se odnose na modernu i naprednu školu koja će na tržište rada poslati ljude spremne da se uhvate ukoštac s tehnološkim vremenom u kojem se nalazimo. Večernjakova panel-rasprava, tvrde, ugodno ih je iznenadila po pitanju slaganja i kimanja glavom svih okupljenih koji u tome imaju veliki značaj. Ono što se očekuje konkretni su i brzi koraci.

Gubimo sa svakom godinom

Svaka godina u kojoj ne počne kurikularna reforma ili reforma obrazovanja u predmetima iz STEM područja odnosno informatike koja će djecu naučiti promišljati i logički zaključivati, znači gubitak jedne generacije, slikovit je Hrvoje Balen iz Veleučilišta Algebra. Reforma je nužna, ističe, jer djeca koja i odluče studirati na fakultetima STEM orijentacije već u prvoj godini uvelike odustaju, njih 42 posto. Stoga je reforma kurikula usmjerena na ishode učenja koju je napravila i predložila dosadašnja ekspertna skupina neophodna u što kraćem vremenu.

Informatiku je odavno trebalo masovno uvesti, ne zbog programiranja, već zbog logičkog razmišljanja. Do 2020. svi će poslovi ovisiti o digitalnim kompetencijama, ističe Ivan Vidaković iz Microsofta. Trebamo Hrvatsku koja će napokon prepoznati ljudski kapital kao svoju najveću vrijednost i koja preuzima odgovornost za obrazovanje stručnih i kompetentnih ljudi, ističe Saša Kramar iz HT-a.

preuzeto sa vecernji.hr