Početna Kaštela Geni, geni „neandertalski“… iz kaštelanskog zaleđa!

Geni, geni „neandertalski“… iz kaštelanskog zaleđa!

904
UDIO

Prošlost kaštelanskog kraja obiluje raznovrsnim slojevima uključujući i svjedočanstva iz prapovijesti. Tako je nekada uz današnja Kaštela tekla rijeka, prosječna temperatura bila značajno niža, a šumovitim krajem s obiljem izvora tumarale su skupine paleolitskih lovaca – neandertalaca. Njihovo je stanište i lovni kamp bila Mujina pećina smještena sjeverozapadno od Kaštela. Taj je lokalitet 70-ih godina prošloga stoljeća bio prepoznat kao značajno nalazište iz perioda Moustériena ili srednjeg paleolitika.

Pozicija i fotografija položaja Mujine pećine s označenim ulazom; Unutrašnjost spilje (I. Karavanić)

Zanimljivo je kako su kamene artefakte te prapovijesne kulture u Europi, Aziji i sjevernoj Africi izrađivali ne samo neandertalci nego također i rani moderni ljudi – homo sapiensi, primjerice na području Bliskog istoka. Uz Krapinu i ostala značajna moustérienska nalazišta (Vindija, Velika pećina, Veternica) Mujina pećina je bila prvi arheološki lokalitet srednjeg paleolitika u Hrvatskoj sustavno istraživan modernom metodologijom (1995.-2004.) kroz suradnju Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Zavičajnog muzeja Kaštela.

Područje rasprostiranja neandertalaca u Europi i Aziji i neka od arheoloških nalazišta iz razdoblja Moustériena; Kameni arfekati koje su izrađivali i koristili homo sapiensi i neandertalaci tijekom srednjeg paleolitika

Prema arheologu Ivoru Karavaniću, u tom prirodnom zakloništu neandertalci su boravili u više navrata – a najranije prije čak 45-50 tisuća godina! Pećina je pritom služila kao životni prostor jednoj brojnijoj skupini praljudi kroz duži vremenski period, vjerojatno nekoliko mjeseci. Neandertalci su tu izrađivali oruđa i komadali ulovljene životinje. Prilikom kasnijih boravaka (prije 40 000 godina) spilja je služila kao povremeni lovni kamp jednoj manjoj skupini paleolitskih lovaca, a ne više kao stalno stanište.

Rekonstrukcija izgleda ženske jedinke iz paleolitskih skupina homo sapiens (lijevo) i homo neanderthalensis (sredina); Smatra se kako i današnji ljudi baštine određene značajke neandertalaca koje se osobito odnose na karakteristike kože i kose

Ti lovci-skupljači su pećinu koristili u jesen ili na proljeće. Zimi je isti prostor povremeno bio brlog spiljskog medvjeda, a tijekom ljeta spilja je vjerojatno bila nenastanjena. Na kostima životinja pronađenim u Mujinoj pećini vidljivi su tragovi ljudske djelatnosti kao i životinjskih ugriza, što sugerira da je pećina bila izmjenično boravište ljudi i životinja. Naposljetku, ostatci dvaju vatrišta ukazuju kako su se neandertalci uspješno koristili vatrom za grijanje, osvjetljenje i lov.

 

Mate Božić

O autoru:

magistar edukacije povijesti i filozofije, član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te jedan od pokretača Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“ kao i historiografskog časopisa „Pleter“. Koordinator projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ pokrenutog s ciljem revalorizacije starohrvatskih arheoloških lokaliteta na širem splitskom području. Članke historiografske odnosno heraldičke tematike objavljuje u časopisima „Pleter“, „Gordogan“, „Grb i zastava“ te web portalima.