Početna Hrvatska Šibensko-kninski župan Jelić: Nije mi cilj zaustaviti ništa korisno za zajednicu, ali...

Šibensko-kninski župan Jelić: Nije mi cilj zaustaviti ništa korisno za zajednicu, ali Lećevica je potencijalno opasna za sve nas. I taj projekt je već zastario

452
UDIO

Novi šibensko-kninski župan, doktor molekularne biologije Marko Jelić, gostujući u emisiji „Nedjeljom u 2” izjavio je da se protivi projektu Centar za gospodarenje otpadom u Lećevici. Jedno od pitanja koje su uputili gledatelji u emisiji bilo je kako će se postaviti u vezi s ovim projektom „s obzirom na analize povezanosti kraškog područja s podzemnim tokovima i kritike stručnjaka da bi rijeka Krka mogla biti ugrožena”.

Jelić je rekao da su se brojni žitelji Unešića žalili na taj problem, te da je proučio dokumentaciju i da struka ima unisono mišljenje kako je u pitanju loš projekt. Dodao je kako je bilo dodatnih analiza, ali da u njih više nitko ne vjeruje. „Tehnološki projekt je već zastario s obzirom na vrijeme kad je izrađen. Ja kao župan bez jasnih dokaza koji će mi argumentirano pokazati da je dobar, na to neću pristati”.

Ova izjava župana Jelića došla je nakon što je Visoki upravni sud RH odbio kao neosnovan tužbeni zahtjev koji su u tzv. slučaju Lećevica protiv rješenja Ministarstva energetike i zaštite okoliša podnijele Općina Unešić, Udruga Sunce i Udruga Krizni Eko Kaštelanski Stožer.

Naime, bivše Ministarstvo zaštite okoliša i energetike je u lipnju 2017. godine donijelo rješenje po kojem za izmijenjeni zahvat izgradnje Centra za gospodarenje otpadom nije potrebno provesti Studiju utjecaja na okoliš, uz primjenu mjera zaštite okoliša i praćenja stanja okoliša propisanih tim rješenjem i rješenjem iz 2006. godine.

Protiv Rješenja Ministarstva žalili su se Općina Unešić i udruge Upravnom sudu koji je odbacio žalbu, a nedavno je u žalbenom postupku tu odluku potvrdio Visoki upravni sud RH.

DJELOVANJE PRAVNIM SREDSTVIMA

Upitali smo dr. Marka Jelića koliko kao župan u susjednoj županiji u ovoj fazi, s obzirom na to da su dozvole izdane, ima mogućnosti da zaustavi projekt Regionalnog centra za gospodarenje otpadom koji bi trebao biti izgrađen u drugoj županiji.

– Djelovat ću svim pravnim sredstvima da stvari budu ispravne, nije meni cilj zaustaviti nijedan projekt koji je koristan za zajednicu. Ali, svakako, ne mogu dozvoliti projekte koji su potencijalno, a u ovom slučaju struka je rekla svoje mišljenje, opasni za sve nas. To bi bilo društveno i građanski neodgovorno, a politički definitivno – kaže šibensko-kninski župan.

– Nikome nije u interesu da javnost bude protiv nekog projekta ako su dozvole izdane. Ali, ovdje se vidi da je glas javnosti iznimno glasan. Mene kontinuirano zovu ljudi iz područja Splitsko-dalmatinske županije i naše rubne općine Unešić, zbog toga jer je taj projekt problematičan. Dakle, ako je problematičan, nešto nije u redu. Hajdemo onda sjesti i pokušati naći najbolje riješenje koje će biti zadovoljavajuće za sve ili barem kompromis koji će biti najmanje štetan – predlaže šibensko-kninski župan.

– Projekt je već dosta zastario, samo ako govorimo o toj temi jasno je da trebamo sjesti i razgovarati. Osim toga, nije se u redu tako ponašati, jer ne bismo takve stvari i nered radili u nekoj susjednoj državi, a kamoli susjednoj županiji. Ako je nešto staro 15 godina, pogotovo u sferi zaštite okoliša i zbrinjavanja otpada, gdje se tehnologije mijenjaju iz dana u dan, onda nije prihvatljivo da se cijela priča realizira na takav način. Osobito uza sve kritike koje su o samom projektu iznijeli razni stručnjaci upravo s područja zbrinjavanja otpada. Pitanje je može li tako zamišljen centar za gospodarenje otpadom biti u Lećevici. Po svemu, ne bi smio biti – smatra Jelić.

– Ima stara uzrečica da sila boga ne moli. Ako postoji pravna osnova da se Regionalni centar za gospodarenje otpadom, ovakav kako je zamišljen, realizira i bez suglasnosti nas kao Županije, i bez suglasnosti lokalnih jedinica samouprave – kako susjednih općina, pa i same Lećevice gdje se ljudi bune protiv toga, mislim da je to politički, ali prije svega i društveno neodgovorno, tvrdi Marko Jelić i dodaje da cijeli projekt za CGO Lećevica treba revidirati.

Župan Jelić kaže da su mu se, osim stanovnika Općine Unešić i Lećevice, obraćali i aktivisti. Upitali smo ga što misli o tome da je Udruga Sunce najavila da sa „slučajem Lećevica” ide dalje na Europski sud.

– Udruga Sunce se može slobodno obratiti i nama kao županiji pa ćemo vidjeti što je u našoj moći, da zajedno reagiramo na nešto što je tako upitno kao što je taj projekt. Cijela Dalmacija, ali i svaki kutak Hrvatske i svijeta ovisi o čistom okolišu, o vodama koje moraju biti sigurne i čiju sigurnost moramo štititi, a ova priča po meni nije najbolje rješenje. Ali, ne samo po meni, jer donosim zaključke na osnovi reakcija onih koji su zbilja kompetentni i čije mišljenje zaista cijenim u tom aspektu.

PRIMJER BIKARCA

– Mi imamo svoj projekt koji je funkcionalan, dobro osmišljen, na kojeg se nitko ne žali, a to je Bikarac. On uredno ide, ne mogu razumjeti zašto se ovo događa s Lećevicom. Zašto idemo na silu oko stvari gdje je tolika statistička mogućnost da dođe do nečega što u budućnosti može biti veliki problem? Igramo se s dugoročnim stvarima, to nije nešto što će trajati jedan dan ili dva mjeseca – napominje župan Marko Jelić.

Dr. Marko Jelić je prvi šibensko-kninski župan koji nije izabran iz redova HDZ-a, ali on nije iznio radikalno drukčiji stav od onoga što su zastupali njegovi prethodnici. Bivši župan Goran Pauk je 2016. godine uputio dopis Ministarstvu zaštite okoliša i energetike u kojem tvrdi da se CGO Lećevica planira na „izuzetno osjetljivoj lokaciji zbog podzemne hidropovezanosti planiranog centra s izvorom pitke vode rijeke Jadro, što je potvrđeno kroz niz ispitivanja u prethodnim postupcima procjene utjecaja na okoliš”.

Pauk je zahtijevao od Ministarstva da se, u suradnji sa Splitsko-dalmatinskom županijom, utvrdi nova lokacija. Skupština Šibensko-kninske županije donijela je 2004. „Zaključak o izražavanju nezadovoljstva i ukazivanje na probleme obavljanja istražnih radova za izgradnju regionalnog centra za područje regionalnog centra za gospodarenje otpadom Lećevica-Kladnjice uz granicu sa Šibensko-kninskom županijom”. Napominju da su utvrđene podzemne vode na području Zagore, koje su povezane sa Čikolom i Krkom te s Nacionalnim parkom Krka i izvorima pitke vode na području Županije. U „Zaključku” se ističe da predstavničko tijelo Županije nije bilo informirano o istražnim radovima, dapače, da su bili ignorirani.

Prije toga, 2002. godine, Općina Unešić je donijela „Zaključak o protivljenju izgradnji odlagališta komunalnog otpada Splitsko-dalmatinske županije u naselju Kladnjice”, u kojem tvrde da se lokacija „nalazi na granici Općine Unešić ili čak dijelom u području Općine Unešić (Šibensko-kninska županija)”.

STRAH OD ZAGAĐENJA VODA

No, u drugoj županiji ne pokazuju sluha za konstantna upozorenja i bojazni da bi CGO Lećevica mogao uzrokovati zagađenje voda u Šibensko-kninskoj županiji. Zašto Splitsko-dalmatinska županija godinama ne uvažava zahtjeve susjeda da se promijeni lokacija Centra za gospodarenje otpadom iz Kladnjica, pokušali smo doznati, ali do zaključenja teksta nismo dobili njihov odgovor. Izgradnja CGO ni nakon dva desetljeća nije započela, a od nedavno pristiglih ponuda za projektiranje i gradnju Centra, najniža iznosi 608 milijuna kuna s PDV-om, što je čak 156 milijuna kuna više od procijenjene vrijednosti.

S obzirom na to da sve protivljenje nije uspjelo, Općina Unešić je s Udrugom Sunce i Udrugom Krizni Eko Kaštelanski Stožer pokrenula sudske sporove. Visoki upravni sud je nedavno odbacio njihov žalbeni zahtjev koji su podnijeli. No, sada su iz Udruge Sunce najavili da zbog Lećevice pokreću postupak pred europskim tijelima radi zastarjelosti sustava gospodarenja otpadom u čitavoj Republici Hrvatskoj.

– Iako povod odluci da se napokon adresira neučinkovito provođenje sustava gospodarenja otpadom u RH jest slučaj CGO Lećevica, on nije “meta” prigovora EU-ovim tijelima. Naime, ono što vidimo kao problem jest način na koji RH već godinama pokušava uspostaviti sustav održivog gospodarenja otpadom kroz gradnju centara za gospodarenje otpadom, a uz zaobilaženje uspostave prethodnih koraka u hijerarhiji. Logika nalaže da prije no što odredimo gradnju građevine koja treba obrađivati i skladištiti otpad, trebamo uspostaviti sustav odvojenog prikupljanja koji će osigurati konstantan i mjerljiv “priljev” otpada u tu građevinu te poticati razvoj tržišta sirovina iz otpada kao mjeru učinkovitog recikliranja i ponovne uporabe. Prije svega sustav treba educirane i informirane građane, voljne surađivati, koji razumiju važnosti pametnog upravljanja otpadom. Tek kad imamo smjer koji pokazuje da smo spremni odvajati i spremni smanjiti količine miješanog otpada na krajnjem mjestu odlaganja, odgovorno je planirati kapacitet nekog centra za otpad koji bi to sve prihvatio – objašnjava Ivana Krstulović Baković, voditeljica odjela okolišnog prava u Udruzi Sunce.

U „Suncu” upozoravaju da su planirani centri za gospodarenje otpadom u Hrvatskoj potkapacitirani, jer su projektirani na osnovi pogrešne prognoze o količini otpada koja će se odvojeno prikupljati do vremena dok budu izgrađeni. Danas nismo ni blizu normi koju smo trebali ostvariti odvojenim prikupljanjem otpada.

LOŠE PROCIJENJEN KAPACITET

– Problem s CGO-om Lećevica i ostalim centrima u Hrvatskoj je što je proces planiranja gradnje krenuo prije 20 godina, a u sustav odvojenog prikupljanja nije uloženo mnogo ni godina ni novca. Tomu svjedoče stalna upozorenja koja Europska komisija upućuje RH. Štoviše, u realnosti imamo situaciju da najveći grad u Dalmaciji, Split, ne odvaja niti šest posto otpada, a investitor planira CGO Lećevica s kapacitetom koji pretpostavlja da se već sad poštuje zakonska obveza koja kaže da moramo odvajati 50 posto otpada koji stvorimo. Pitanje se postavlja kako će Lećevica „popit” sav taj otpad? Malo je vjerojatno da ćemo se dovesti do planirane kvote u kratko vrijeme, odnosno do vremena izgradnje centra. Činjenica da kapacitet nije dobro procijenjen, posljedično ni stvaran utjecaj na okoliš ovog zahvata, nije utvrđen tijekom upravnog spora – naglašavaju ekolozi.

Iz „Sunca” upozoravaju na to da sustav treba uspostaviti na svim razinama kako bi bio stabilan.

– Po nama rješenje bi bilo ulaganje u sustav odvojenog prikupljanja otpada na mjestu nastanka uz snažno podupiranje tržišta za sirovine iz otpada. Paralelno, trebalo bi planirati manje centara uz reviziju tehnologije rada. Naime, sadašnja MBO tehnologija iznimno je kritizirana od EU-a te je Hrvatska upozorena i formalnim putem kako se financiranja takvih centara mogu ostvariti iz EU-ova novca jedino ako država dokaže da uz uspostavu svih razina gospodarenja otpadom svoj otpad ne može kvalitetno zbrinuti. Procijenite sami je li šest posto odvojeno prikupljenog otpada u Splitu dovoljan trud i imamo li sve razine – ističe Ivana Krstulović Baković.

izvor: slobodnadalmacija.hr