Bilo COVIDA-19 ili ne, visoke temperature su i ovoga ljeta mnoge privukle na jadranske plaže, pa tako i u Kaštela, gdje je turizam započeo još daleke 1909. godine. Zajedno s kupačima nedavno je na kaštelanskoj obali „izronio“ i pravi pravcati rimski brod. Naime, Muzej grada Kaštela i Institut za pomorsku baštinu ARS NAUTICA zajedničkim su snagama nastavili istraživanje podmorja Sućurca na predjelu Trstenik. Tako je ovom prilikom potpuno istražen jedan manji brod od ukupno tri pronađena na istoj lokaciji.
Riječ je o brodovima iz antičkog doba koji su se našli na morskom dnu nakon što im je trup bio ispunjen velikim kamenjem. Kako je istraživanjima zaključeno, spomenuti brodovi su namjerno potopljeni s ciljem učvršćenja priobalne konstrukcije kojom je bila ograđena operativna obala velikog gospodarskog kompleksa u istočnom dijelu današnjeg Sućurca. Prvi tragovi postojanja te konstrukcije zamijećeni su 2002., da bi se susljedna istraživanja nastavila sve do danas.
Dosadašnji podatci upućuju kako je nalazište nastalo između I. stoljeća pr. Kr. i III. stoljeća po. Kr., a njegova ekonomska uloga je bila vezana uz morsko gospodarstvo (npr. preradu ribe). Treba imati na umu da je, kako ističe I. Radić Rossi, istočni dio Kaštelanskog zaljeva u antičko doba bio nerazdvojno povezan s glavnim gradom rimske provincije Dalmacije – Salonom. Tako je, s obzirom na mnoštvo opasnih pličina i veliku frekvenciju brodova koji su plovili prema salonitanskoj luci morao biti i dobro pomorski organiziran.
Zanimljivo je kako je oblik prove posljednjeg istraženog broda (u punoj dužini oko 5 i širini oko 2 metra) izrađen u obliku provenog zrcala s ravnim pramcem namijenjenim lakšem pristajanju odnosno ukrcaju i iskrcaju namirnica. Na jednom mozaiku s prikazom tipova rimskih brodova upravo je takav brod nazvan “horeia”, a koristio se za transport ulja ili vina. Osim u Sućurcu, rimski brodovi takvog tipa pronađeni su još u Francuskoj (Toulon) i Italiji (Napulj), pa je kaštelanski nalaz ujedno prvi dokaz njihove uporabe na obalama Jadrana.
Mate Božić
O autoru:
magistar edukacije povijesti i filozofije, član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te jedan od pokretača Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“ kao i historiografskog časopisa „Pleter“. Koordinator projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ pokrenutog s ciljem revalorizacije starohrvatskih arheoloških lokaliteta na širem splitskom području. (Ko)autor monografija, studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike u zbornicima, časopisima i web kolumnama.
