Nakon što je krajem svibnja 1596. godine pokušaj oslobođenja Klisa od Osmanlija pod vodstvom uskočkog zapovjednika Ivana Lenkovića neslavno propao, svi podanici Republike u hrvatskim krajevima koji su podupirali taj avanturistički protuturski pothvat bili su izloženi mletačkoj odmazdi. Naime, Venecija se u tim zbivanjima ponijela dvolično: dok se na carskim i papinskim dvorovima u Pragu i Rimu klela kako će se zauzimati za kršćanski cilj, doista je radila sve kako bi ga spriječila.
U pozadini te dvostruke igre bila je mletačka politika nezamjeranja moćnim Osmanlijama, o čemu slikovito svjedoči činjenica kako je samo pet dana poslije kršćanske predaje kliške tvrđave bosanski paša bio na ručku s providurom mletačke Dalmacije. Stoga su upravo Hrvati u Dalmaciji koji su se odazvali pozivu na oslobađanje Klisa platili najveću cijenu neuspjeha, kako s turske (Poljičani), tako i s mletačke strane granice: vješanje i spaljivanje kuća, slanje na galije, uzdržavanje veslača na galijama…
Providur Moro u svojim pismima upućenim u Veneciju neprestano ističe presudnu ulogu svećenstva u poticanju naroda na otpor vlastima proosmanlijske Republike, odnosno za oslobađanje Klisa. Zanimljivu ulogu tada je odigrao sućurački župnik Šimun Urmanić, koji je obilazio kuće noseći kudjelju s vretenom. Žustri svećenik bi svakom muškarcu kojeg bi zatekao u miru obiteljskog doma pružao kudjelju govoreći:
„Na ti, kukavico! Ovo je tvoje oružje, a mani se puške i sablje. Opaši pregljaču i uzmi preslicu pak sramotno predi. Ne vidiš li da su tvoji drugovi pošli u sveti boj za vjeru, a ti sam si tu ostao da ljenčariš!“
Poznato je kako su braća Urmanići u Sućurcu imali nedovršenu utvrdu, koja se uočava na jednom crtežu iz 16. stoljeća. Dok je Šimun bio kanonik splitskog kaptola, njegov brat je bio zakupnik prihoda splitske nadbiskupije. Mletačke vlasti su nakon kliškog poraza kaštel tih svojih nepokornih podanika opsadom prisilile na predaju, oduzele braći svu imovinu i protjerale ih. Tako je gorku sudbinu braće doživio i njihov nikad dovršeni kaštel.
Mate Božić
O autoru:
magistar edukacije povijesti i filozofije, član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te jedan od pokretača Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“ kao i historiografskog časopisa „Pleter“. Koordinator projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ pokrenutog s ciljem revalorizacije starohrvatskih arheoloških lokaliteta na širem splitskom području. (Ko)autor monografija, studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike u zbornicima, časopisima i web kolumnama.
