Ljudska mašta često spaja stvarne događaje iz prošlosti, povijest i fikciju, miješa ih i prilagođava te tako stvara posve nova djela. Jedan takav primjer popularan je i u naše doba. Naime, prema grčkoj mitologiji, titani su bili potomci božanstva neba Urana i Geje, božice Zemlje. Oni su zbacili oca s nebeskog trona i umjesto njega ustoličili najmlađeg među njima – Krona, kojeg je opet svrgnuo njegov sin Zeus. Nakon što je protiv novog vladara bogova ustala većina titana, on ih je svladao i bacio u Tartar, tj. podzemlje.
Danas su titani iz mraka podzemlja izronili u popularnoj (i nedovršenoj!) seriji romana „Pjesma leda i vatre“ američkog pisca G. Martina, ekraniziranih 2009.-2019. pod nazivom „Igra prijestolja“. Njihov spomen u tom suvremenom književnom djelu odnosi se na čuveni grad Braavos istočno od Westerosa. Naime, taj grad čini mnoštvo povezanih otoka, dok ulaz u gradsku luku čuva velebni Titan iz Braavosa – više od 120 metara visoka tvrđava u obliku kipa ratnika.
Kao što su mnoga mjesta, likovi i zbivanja iz Martinove „Pjesme leda i vatre“ nadahnuti stvarnim događanjima iz daleke prošlosti, tako je i kao uzor Titanu iz Braavosa poslužio spomen na jedno od svjetskih čuda antike – kolos s otoka Roda na jugozapadu Male Azije. Riječ je o djelu Haresa iz Linda, nastalom 304. pr. Kr., koje prikazuje grčko božanstvo Helija kao oličenje Sunca. Iako ogromni kip (grčki ϰολοσσός/kolosos) nije bio duga vijeka – jer se već nakon pola stoljeća nakon potresa srušio u more, poslužio je kao inspiracija mnogima.
Tako je antički kolos zahvaljujući G. Martinu postao uzor titanu našeg doba, koji je opet „oživljen“ upravo u Kaštelima i to krajem kolovoza 2014. godine. Kao što je poznato kulise glasovitog Braavosa u ekranizaciji „Pjesme leda i vatre“ tada je odigrala Kaštel-Gomilica, pa se prema tome i fantastični Titan/kolos (barem u mašti) prije otprilike osam godina nalazio, umjesto na otoku Rodu, negdje na ulazu u kaštelanski (tj. braavoški) zaljev. Tko zna, možda našeg „velog Jožu“ prepoznamo i u ovogodišnjoj „Zmajevoj kući“?
Mate Božić
O autoru:
magistar edukacije povijesti i filozofije, član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te jedan od pokretača Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“ kao i historiografskog časopisa „Pleter“. Koordinator projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ pokrenutog s ciljem revalorizacije starohrvatskih arheoloških lokaliteta na širem splitskom području. (Ko)autor monografija, studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike u zbornicima, časopisima i web kolumnama.
