Početna Hrvatska Počinje nova školska godina, velike su promjene i u osnovnoj i u...

Počinje nova školska godina, velike su promjene i u osnovnoj i u srednjoj školi

308
UDIO
Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

NOVA školska godina, koja u ponedjeljak 5. rujna počinje za nešto više od 460 tisuća učenika osnovnih i srednjih škola, maturantima donosi novosti u polaganju ispita iz hrvatskog jezika, a nacionalne ispite pisat će svi osmaši i to iz osam predmeta. Po podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO), u školskoj godini 2022./2023. osnovnu školu pohađat će oko 310.000 učenika, dok će ih u srednjim školama biti ukupno 154.400.

Za razliku od protekle dvije, ove godine nastava u svim školama počinje bez posebnih epidemioloških mjera.

Broj prvašića u padu, broj upisanih u srednje škole veći

Prema procjenama, u školske će klupe prvi put sjesti nešto manje od 36.000 prvašića, što je oko tisuću manje nego prošle i oko dvije tisuće manje nego 2018. godine. Prije pet godina u osnovnim i srednjim školama bilo je ukupno pola milijuna učenika, od čega 40.000 prvašića.

Točne podatke o broju upisanih u prvi razred osnovne škole Ministarstvo će imati do 30. rujna, odnosno kada škole dovrše upis učenika prvih razreda u bazu e-matica, koji počinje 1. rujna.

U srednje škole ove se godine upisalo 39.070 učenika, što je više u odnosu na prošlu, kada ih se upisalo 38.251, i pretprošlu školsku godinu, kada ih se upisalo 38.746. MZO napominje da 2. rujna počinje teći naknadni upisni rok za srednje škole pa se neupisani učenici 24. rujna mogu upisati programe u kojima ima slobodnih mjesta.

U nastavu u hrvatskim školama po podacima Ministarstva uključena su i 1474 učenika iz Ukrajine, od čega ih je u osnovnim školama 1331, a u srednjim 143.

Promjene u polaganju mature; nacionalni ispiti za sve osmaše

Nova školska godina donosi promjene u polaganju Državne mature i u provedbi nacionalnih ispita u osnovnim školama.

Maturanti će sve ispite na maturi polagati po novim predmetnim kurikulumima, s obzirom na to da je ove godine završen četverogodišnji ciklus njihova uvođenja, rekao je za Hinu ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) Vinko Filipović.

Najveća je promjena u polaganju hrvatskog jezika i taj će ispit po novom biti jedinstven, u skladu s novim kurikulumom, i neće se polagati na dvije razine. Osim toga, nakon četiri godine vraća se prag eseja kao uvjet prolaznosti na ispitu iz hrvatskoga, naglašava Filipović.

Promjena će biti i u provedbi nacionalnih ispita u osnovnim školama, koje će u novoj školskoj godini pisati svi učenici osmih razreda, odnosno ukupno 39.500 učenika. Uz hrvatski, matematiku, biologiju, fiziku i kemiju, uvode se ispiti iz prvog stranog jezika, geografije i povijesti, rekao je Filipović.

Osim toga, nacionalni ispiti provest će se kao pilot projekt u petim razredima 81 škole u kojima su prošle školske godine provedeni ispiti za osmaše, a pisat će se iz hrvatskog, matematike te prirode i društva.

Novi fakultativni programi u nekim školama

Srednjoškolcima Grada Zagreba, Primorsko-goranske i Krapinsko-zagorske županije od ove će nastavne godine biti ponuđen fakultativni predmet Škola i zajednica (ŠiZ) u sklopu kojega učenici sami odabiru pojavu ili problem koji ih zanima iz 11 tematskih cjelina poput fizičke aktivnosti i sporta, demokracije, migracija, ekonomije, medija ili zaštite okoliša, a potom istražuju odabrano i pokušavaju pronaći rješenje ili djelovati.

Program su osmislili Centar za studije mira i konflikata Sveučilišta u Rijeci, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu i Prva riječka hrvatska gimnazija u kojoj je prošle školske godine proveden kao pilot projekt.

Osim toga, u 30 zagrebačkih osnovnih i srednjih škola tijekom prvog polugodišta počet će pilot program okvirnog kurikuluma izvannastavne aktivnosti Zajednica aktivnih građana, a trenutno se provodi edukacija učitelja i nastavnika koji će je provoditi.

Cilj uvođenja Škole i zajednice te Zajednice aktivnih građana u zagrebačke škole je izgradnja kompetencija potrebnih za osobni razvoj učenika te aktivno, odgovorno i transformativno djelovanje u zajednici, ističu iz Grada.

Temeljni su ishodi ovih programa jačanje osjećaja osobne i društvene odgovornosti, povezanosti i brige za javno dobro, suosjećanja za probleme sugrađana te predanosti i spremnosti na osobni doprinos unapređenju kvalitete života u zajednici.

Osigurani pomoćnici u nastavi za gotovo 4.5 tisuća učenika

Ministarstvo je u suradnji s osnivačima škola, školama i udrugama u školskoj godini 2022./23. osiguralo pomoćnike u nastavi za 4484 učenika s teškoćama u razvoju u 1003 osnovne i srednje škole.

Kako ističu, novac za angažiranje pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika osiguran je iz Europskog strukturnog i investicijskog fonda (ESF) za 3569, iz lutrijskih sredstava za 587 i iz proračuna osnivača za 330 učenika s teškoćama u razvoju.

Iz Ministarstva napominju da će broj učenika koji će imati pomoćnika u nastavi biti i veći, s obzirom na to da zahtjevi za dobivanjem suglasnosti kontinuirano pristižu.

Nastavak obnove škola oštećenih u potresima

Nakon razornih potresa 2020. godine dovršetak obnove čeka još 12 osnovnih škola na području Sisačko-moslavačke županije i još 11 odgojno-obrazovnih objekata na području Grada Zagreba. U Sisačko-moslavačkoj županiji dosad je obnovljeno 12 škola, od kojih sedam osnovnih, dvije područne i tri srednje škole.

Za učenike 12 škola koje još nisu obnovljene nastava će biti organizirana u drugim obližnjim školama ili prostorima osiguranim za provedbu nastave, odgovorili su iz MZO-a na upit Hine. Iz Grada Zagreba ističu da su od 175 odgojno-obrazovnih objekata obnovljena 164 objekta, a još su u tijeku radovi na cjelovitoj obnovi 11 objekata, od kojih će devet biti otvoreno do kraja godine.

izvor: index.hr