Početna Hrvatska Od 1. siječnja brojne promjene u zdravstvu. Neke stvari plaćat ćemo skuplje,...

Od 1. siječnja brojne promjene u zdravstvu. Neke stvari plaćat ćemo skuplje, evo što se mijenja

144
UDIO

S 1. siječnjem liste čekanja na dijagnostičke pretrage ne bi trebale prelaziti 270 dana, a opće i županijske bolnice prijeći će pod kapu države. Dvije su to glavne novosti u zdravstvenom sustavu koje nas očekuju nakon Nove godine. Dok će takve liste čekanja, priznao je i sam ministar Vili Beroš, po svoj prilici biti kratkog vijeka, prenošenje osnivačkih prava nad općim bolnicama na državu trebalo bi rezultirati značajnim promjenama prema efikasnijem zdravstvenom sustavu.

Od Nove godine rastu i participacije u zdravstvu, za sve koji nemaju dopunsko zdravstveno osiguranje. Tako se, primjerice, participacija za dan bolničkog liječenja povećava s 13,29 na 17,70 eura, participacija za specijalističku dijagnostiku sa 6,62 na 8,83 eura, a posjet obiteljskom liječniku ili recept u ljekarni ostaje na sadašnjih 1,32 eura. Maksimalni iznos koji će pacijenti bez dopunskog osiguranja plaćati ako završe u bolnici bit će 580 eura. Polica dopunskog osiguranja HZZO-a ostaje ista, 9,29 eura mjesečno, dok će kod privatnih osiguravatelja u siječnju cijene porasti.

 

Sistematski pregledi

Promjena u zdravstvu iza Nove godine ima još – na nacionalnoj razini krenut će sistematski pregledi, na koje će se pozivati stariji od 40 koji dvije godine nisu bili kod liječnika, krenut će i onkološke uputnice koje svim pacijentima sa sumnjom na zloćudnu bolest osiguravaju maksimalni prioritet, a Hrvatska će do ljeta, odnosno nove turističke sezone, dobiti službu hitne helikopterske medicinske pomoći. Najavljuju se i druge reformske promjene, na primjer uvođenje psihologa u domove zdravlja, a Hrvatska bi prvi put trebala zakonom zabraniti prodaju energetskih pića maloljetnicima te strože regulirati duhanske proizvode.

Očekuje se da će bolnički sustav, kao najveći potrošač i generator zdravstvenog duga, u 2024. poslovati pozitivno, jer se s tim ciljem bolnice i centraliziraju. U bolnicama strahuju od moguće redukcije broja odjela i kreveta, a iz Ministarstva zdravstva potvrđuju kako će promjena biti.

– Izmjena posteljnih kapaciteta, uključujući i dnevne bolnice, provodi se izmjenom i donošenjem nove Mreže javne zdravstvene službe, sukladno potrebama gravitirajućih pacijenata. Novom mrežom reorganizirat će se bolnički kapaciteti, smanjiti broj akutnih kreveta gdje je to opravdano, povećat će se broj stolaca odnosno postelja dnevnih bolnica i bolničkih kreveta za dugotrajno liječenje i palijativnu skrb. Reformskim mjerama nije predviđeno spajanje odnosno ukidanje bolnica, već funkcionalna integracija svih bolnica, a sve u svrhu pružanja što bolje, brže i učinkovitije zdravstvene zaštite našim pacijentima, poručuju iz resornog ministarstva.

Osim promjena s pravne strane, one će se odraziti i u organizaciji sustava. Standardizirano poslovanje bolnica doprinijet će, tvrde, poboljšanju financijskog poslovanja, nabavi medicinskih uređaja i lijekova te boljem upravljanju ljudskim resursima. Organizacijskim promjenama postići će se standardizacija u pružanju bolničke zdravstvene zaštite, na dobrobit zaposlenih, a posebno pacijenata koji će dobiti bolju kvalitetu zdravstvene zaštite i bolje ishode liječenja.

I u Udruzi poslodavaca u zdravstvu (UPUZ) polažu velike nade u ovu promjenu. Glavno je očekivanje ravnatelja bolnica da se uvjeti poslovanja poboljšaju, da budu realni, kaže direktor UPUZ-a Dražen Jurković.

 

Korektni gabariti

– Prije svega, očekujemo promjenu cijena zdravstvene usluge i bolničkih limita. Očekujem da se zdravstvene ustanove financijski stabiliziraju i da ravnatelji uistinu dobiju alat da mogu poslovati u nekim korektnim gabaritima što dosad nije bio slučaj, kaže Jurković. Uz veće bolničke limite, stalne sanacije iz državnog proračuna više ne bi bile potrebne. »Nisam ljubitelj centralizacije, ali možda je to, barem za određeno vrijeme, dobar potez koji će smanjiti liste čekanja i omogućiti racionalnije korištenje kapaciteta«, zaključuje.

Broj akutnih kreveta će se smanjivati, jer je trend da se pacijenti liječe kroz dnevnu bolnicu, a dio će ih se preusmjeriti za palijativno liječenje, odnosno za kronične pacijente. Strah od gubitka radnih mjesta tu nije opravdan, tvrdi Jurković.

– Otkaza neće biti, to je sigurno. Nema razloga da bilo koje radno mjesto dođe u pitanje, kao što ni kvaliteta zdravstvene zaštite neće biti nimalo umanjena. Štoviše, sad će se lakše formirati centri izvrsnosti, što je bitno za iskorak u kvaliteti, ističe.

Prijenosom osnivačkih prava bolnice će postati obveznici objedinjene javne nabave, čime bi se trebale postići značajne uštede. Uz financijsku integraciju sa sustavom državne riznice, omogućit će se kontrola plaćanja i izvršavanja obveza u realnom vremenu od strane Ministarstva financijska i Ministarstva zdravstva, a promjena osnivačkih prava dodatno će omogućiti veću mobilnost opreme, kadra i drugih resursa unutar sustava, tvrde u MIZ-u.

S druge strane, objedinjena javna nabava može u konačnici dovesti do stvaranja monopola, upozoravaju poslodavci, kao i usporiti nabavu u nekim slučajevima.

– Može se dogoditi da neki materijal bolnice neće dobiti na vrijeme. Ravnatelj sad nabavi neku pričuvu u roku od pet ili sedam dana, a kad imate centraliziranu nabavku, sustav je inertniji. Sve ima svojih pozitivnih strana, ali će, moguće, biti i određenih izazova, smatra Jurković. Novi će sustav početi funkcionirati odmah, a čitav proces prijenosa trajat će u prvoj polovini 2024. Šef UPUZ-a ne očekuje bitne promjene u funkcioniranju općih bolnica koje bi se mogle reflektirati na pacijente, osim u kvalitativnom iskoraku smanjenja lista čekanja. Činjenica je da su neke županije, konkretno Grad Zagreb i Međimurska županija, na zakonsku odredbu o prijenosu osnivačkih prva reagirale ustavnom tužbom pa u cijeloj priči o reformi bolničkog sustava ostaje otvorenim i pitanje kako će se o svemu očitovati Ustavni sud.

izvor: novilist.hr