Kao što je poznato niz utvrda na obalnom području između Splita i Trogira, iz kojih će se potom razviti današnjih sedam kaštelanskih naselja, nastalo je uglavnom tijekom 15. i 16. stoljeća. Njihovi utemeljitelji bili su gotovo redom pripadnici istaknutih splitskih i trogirskih obitelji kojima su dopuštenje za gradnju tih zdanja odobrile mletačke vlasti, budući je Venecija suvereno vladala nad cjelokupnim splitsko-trogirskim područjem još od 1420. godine. Međutim, u tome postoji jedna mala, ali bitna iznimka!
Naime, za izgradnju najranije podignute kule od svih kaštelanskih obrambenih zdanja – one u Sućurcu, nije bio zaslužan neki svjetovni plemić nego crkveni prelat – točnije splitski nadbiskup Andrija Benzi ili Andrija (de) Gualdo. Naime, godine 1392. nadbiskup i primas Andrija je u svrhu zaštite tamošnjih seljaka (a ujedno i svojih kmetova) na području današnjeg Kaštel-Sućurca te kao svoje utvrđeno boravište, uz obalu na predjelu Lučac, počeo graditi obrambenu kulu.
Upravo stoga u Sućurcu danas nalazimo Ulicu Andrije Gualda, dok je 2022. godine u Kaštelima prigodno obilježena i 630. obljetnica utemeljenja Kaštel-Sućurca. Također, ovom crkvenom prelatu rođenom u okolici Asizija dopuštenje za gradnju uvrde krajem 14. stoljeća nisu izdali ni Mlečani niti ugarsko-hrvatski kraljevi, nego upravo jedan bosanski vladar – kralj Stjepan Dabiša! Naime, nakon smrti kralja Ludovika Anžuvinca 1382., zahvaljujući jačanju hrvatskog protudvorskog pokreta, uslijedile su jako nesređene političke prilike.
U tim okolnostima Split je počeo priznavati vlast bosanskih kraljeva Tvrtka I., a potom i njegova nasljednika Stjepana Dabiše, dok je splitski nadbiskup Andrija nastojao svojoj nadbiskupiji vratiti stara prava i osigurati nove povlastice. Tako je, podupirući dobre odnose s bosanskim kraljevima, uspio od Tvrtka I. isposlovati potvrdu svih prava i posjeda koje je splitska crkva uživala još u doba Ludovika I. Naposljetku, po odobrenju Stjepana Dabiše počeo je 1392. graditi obrambenu utvrdu koja će postati jezgrom nastanka današnjeg Kaštel-Sućurca!
Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te Hrvatskog filozofskog društva. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni web-portala, uključujući i Kastela.com
