Jedan od nesumnjivo sramotnih dana hrvatske povijesti bio je 18. svibnja 1941. kada se potpisivanjem Rimskih ugovora novouspostavljena Nezavisna Država Hrvatska – u odnosu na granice Banovine Hrvatske iz 1939. godine –u korist tadašnje Kraljevine Italije jednostavno odrekla značajnog dijela vlastitog teritorija: na sjevernom Jadranu dijelova Hrvatskoga primorja i Gorskoga kotara, a u Dalmaciji zadarskog arhipelaga i obale od Novigradskoga mora do područja istočno od Splita, uključujući i sama Kaštela!

Tako se tisućljetni prostor prvih začetaka hrvatske državnosti na kojemu se kroz stoljeća oblikovao i hrvatski narod odnosno nacija zajedno sa obalnim zaleđem do rijeke Zrmanje i Drniša kao i svim srednjodalmatinskim otocima (osim Brača i Hvara), te južnojadranskim otocima poput Korčule i Mljeta jednim potezom pera odjednom našao u sastavu fašističke Italije, kojoj nije pripadao ni po povijesnom, a niti po nacionalnom pravu.

Donja Kaštela su time postala općina „Castella Inferiore o Castel Vecchio“, Kaštel-Lukšić – „Castel Vitturi“, a Kaštel-Sućurac – „Castelli“. Tri kaštelanske općine potalijančenih naziva tvorile su i službeno od svibnja 1941. dio splitske provincije tzv. Guvernorata Dalmacije koji se protezao od Zadra do Kotora. „Provincia di Spalato“ je međutim od ukupno 128 400 žitelja brojila tek oko 3 000 Talijana, odnosno 2,3 % stanovništva što nabolje svjedoči o okupacijskoj prirodi Rimskih ugovora i cjelokupne talijanske uprave.

Ipak, to nije smetalo Mussolliniju da u Splitu i Trogiru otvori škole na talijanskom jeziku, osigura poslove za povratničke obitelji iz Italije, a za prefekta postavi Valeria Paola Zerbina, člana talijanske fašističke partije rođenog na sjeveru Italije. Iako je Zerbino – kako bi slomio otpor talijanizaciji – predlagao istjerivanje cjelokupnog hrvatskog pučanstva, u rujnu 1943. dogodilo se zapravo suprotno, dok je „Provincia di Spalato“ tek mjesec dana nadživjela svog prvog upravitelja. Tako su i snovi žestokih talijanskih iredentista iz Kaštela – Antonia Cippico i Arnolfa Bacoticha – naposljetku doživjeli svoj neslavan kraj!
Vidoisječak posjeta Pavelićeve delegacije Rimu povodom potpisivanja Rimskih ugovora između Kraljevine Hrvatske/NDH i Kraljevine Italije na današnji datum 18. svibnja 1941. godine
Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“, voditelj “Škole heraldike” (Klis) i “Male škole filozofije” (Solin), programski suradnik Matice hrvatskih iseljenika – podružnica Split te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni na web-portalima Kastela.com i Portalsplita.com












