Još jedna kaštelanska obiteljska sudbina ovoga puta nam dolazi iz Gomilice, a odnosi se na dvije generacije obitelji Bakotić. Naime, iz tog gomiličkog roda nije potekao samo drvorezbar Fulgencije Bakotić iz 18. stoljeća, nego i fizičar te pisac Antun Karlo (1831.-1887.) kao i njegov sin povjesničar te publicist Arnolfo (1875.-1940.). No, pritom se nije ostvarila stara izreka kako „jabuka ne pada daleko od stabla“, jer je otac bio hrvatski preporoditelj, a sin talijanski iredentist!
Tako je primjerice Antun Karlo Bakotić među prvima u hrvatskim krajevima, još 60-ih godina 19. stoljeća, počeo objavljivati prirodoznanstvene knjige na hrvatskom jeziku: 1862. priredio je za tisak djelo „Pojavi iz prirode za pouku prostoga naroda“. Osim toga, surađivao je u izradi „Hrvatsko-njemačko-talijanskog rječnika znanstvenog nazivlja“ hrvatskog jezikoslovca Bogoslava Šuleka. Bakotić je bio i jedan od pokretača Narodnog lista te zaslužan za uvođenje hrvatskog jezika u škole tadašnje Kraljevine Dalmacije.
S druge strane, Bakotićev sin Arnolfo rođen je u Splitu 1875. godine – dok mu je otac bio ravnatelj tamošnje Velike gimnazije. Za razliku od oca, svoja djela (prvenstveno različite članke) uglavnom nije pisao na hrvatskom, nego na njemačkom i talijanskom jeziku. U Zadru je 1914. izdao jedan turistički vodič, dok se nakon I. svjetskog rata skrasio u Rimu i tu 1923. pokrenuo periodični fašistički list za kulturu, književnost i umjetnost „Il Globo illustrato e i valori dell’ Italia d’ oggi“, koji je bio namijenjen inozemstvu.
U Rimu je udružio snage s još jednim iredentistom podrijetlom iz Kaštela – Antoniom Cippicom te su zajedno pokrenuli mjesečnik „Archivio storico per la Dalmazia“ kojem je Bakotić bio urednik od osnutka 1926. godine. Oko toga časopisa okupljali su se ugledni kulturni radnici i povjesničari, uglavnom talijanske nacionalnosti, a pisali su o političkoj i kulturnoj prošlosti Dalmacije s ciljem dokazivanja talijanstva dalmatinske obale. No, kao i Cippico ni Bacotich nije doživio 1941. kada su Kaštela nakratko pripala Italiji – umro je 27. studenoga 1940. u Rimu!
Kratki snimak Zadra nastao 1904. godine (britanski snimatelj: Frank Storm Mottershaw – izvor: youtube.com) – kada je u Pokrajinskom nadzorništvu u Zadru službovao Arnolfo Bakotić (Bacotich), dok je deset godina kasnije objavio turistički vodič na njemačkom jeziku („Praktischer Wegweiser nebst Fahrplan über die Dampfer Eisenbahn, Postautomobil und Postwagen“, Zadar)
Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te Hrvatskog filozofskog društva. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni web-portala, uključujući i Kastela.com
