Vrijedno je znati kako se tijekom ožujka u dvorcu Vitturi u Kaštel-Lukšiću posjetitelji imaju priliku upoznati s ukupno 47 radova u okviru izložbe kiparsko-slikarske kolonije „1500 godina stara kaštelanska maslina – zaštićeni spomenik prirode“. Naime, spomenuta likovna kolonija je u proteklih sedam godina okupila čak 45 akademskih kipara i slikara. Ti su umjetnici u Kaštelima stvorili vrijedna umjetnička djela inspirirana drevnom Mastrinkom, a koja će biti darovana gradu i Muzeju grada Kaštela.
No, kada je riječ o tradicionalnim umjetničkim disciplinama (slikarstvu, kiparstvu, arhitekturi i primijenjenoj umjetnosti) te umjetnicima rođenim Kaštelanima koji su se u njima istaknuli popis nije toliko dug. Tako je počevši od istoka prema zapadu u Kaštel-Gomilici oko 1715. rođen drvorezbar Fulgencije Bakotić. Budući je bio redovnik franjevac nije čudno što su njegova umjetnička djela oslikana raspela, za koje se smatra kako predstavljaju najoriginalnija djela dalmatinske barokne plastike!
Nadalje, u Kaštel-Kambelovcu je 1903. rođen hrvatski arhitekt Mate Baylon, koji je Tehničku visoku školu završio 1926. u Beču, pa se njegov arhitektonski izričaj oblikovao pod utjecajem njemačke i srednjoeuropske moderne arhitekture. Baylon je od 1929. živio u Sarajevu gdje je projektirao niz javnih, školskih, stambenih i obiteljskih zgrada. U Kambelovcu je 1893. rođen i slikar Silvije Bonači-Čiko, koji je umjetničku naobrazbu stjecao u Splitu, Beču i Parizu. Isprva pod utjecajem secesije, a potom postimpresionizma, ostavio je slikarska djela krajolika, figuralnih kompozicija, mrtve prirode te portrete.
Naposljetku, jedini iz Donjih Kaštela nam dolazi svakako najpoznatiji kaštelanski umjetnik Marin Studin. Rođen u Kaštel-Novom 1895., studirao je na akademijama u Zagrebu, Beču, Pragu i Parizu. Djelovao je i kao likovni pedagog, a poput Bonačija-Čike ispočetka slijedio stil aktualne secesije, da bi potom pod utjecajem pučke umjetnosti u kamenu i drvu prikazivao biblijske kompozicije te likove ribara, seljaka i pastira. Njegov spomenik „Vjesnik pobjede“ i danas dominira rivom Starog i Novog!
Video isječak o portetu nepoznate žene, djelu Silvija Bonačija-Čike nastalom 1918. godine, danas pohranjenom u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine
Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te Hrvatskog filozofskog društva. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni web-portala, uključujući i Kastela.com
