Možda niste znali kako je UNESCO tj. Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu 2019. godine službeno proglasila upravo današnji datum – 26. studenoga Svjetskim danom masline te ga pridodala na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine. No, sigurno je još manje poznato kako uz izvor „zelenog zlata“ odnosno kultiviranu maslinu (Olea europaea sativa), postoji i divlja maslina (Olea europaea oleaster) raširena po obalama Sredozemlju u sustavu makije – sredozemne šikare, kod nas i česmine.
Čovjek je plodove masline koristio za dobivanje ulja već prije osam tisućljeća, dok je područje njene pradomovine – odakle je prenesena na obale Sredozemlja – vjerojatno prostor od Sirije prema Grčkoj. Zanimljiv je podatak kako je u svijetu danas zasađeno oko 800 milijuna stabala maslina na oko 10 milijuna hektara, što potvrđuje koliko je ova biljka saživjela s čovjekom i postala dijelom njegove svakodnevice, osobito na Mediteranu, ali i u američkim zemljama, gdje se uzgaja od 16. stoljeća.
Zabilježeno je i kako na području Hrvatske (2003. godine) nalazimo ukupno 3 460 000 stabala maslina, što iznosi tek 0.43 % ukupnog broja zasađenih svjetskih maslina, odnosno nešto manje od polovice jednog postotka. No, hrvatske masline se mogu pohvaliti i svojom velikom starošću! Tako se, prema M. Jukiću, najstarija maslina na hrvatskom tlu nalazi upravo u Kaštelima. Riječ je o čuvenoj mastrinki u Kaštel-Štafiliću staroj 17 stoljeća. Stoga je 1990. zaštićena kao spomenik kulturne baštine!
Drugi nazivi ovog čuda hrvatskog maslinarstva su i kaštelanka odnosno perišićevka (prema kaštelanskoj obitelji Perišić), dok je po starosti slijede: lunska maslina (u mjestu Lun na otoku Pagu) – zvana i „lunska čipka“ – s preko 1600 godina starosti, dok brončanu medalju zaslužuje brijunska maslina (u Nacionalnom parku Brijuni) stara 1600 godina. Naposljetku, kaštelanskoj mastrinki preostaje samo čestitati na zlatnoj medalji koju ponosno nose njena čvornata pleća i na ovaj dan čestitati joj čudesni sedamnaestostoljetni rođendan!
Video isječak o jedinstvenoj tisućljetnoj mastrinki u Kaštel-Štafiliću
Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te Hrvatskog filozofskog društva. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni web-portala, uključujući i Kastela.com
