Početna Kaštela Koga su u Italiji častili Vikinzi, a u Kaštelima “stari” Hrvati?

Koga su u Italiji častili Vikinzi, a u Kaštelima “stari” Hrvati?

261
UDIO

Tijekom ranog srednjeg vijeka na obalama Jadrana izmjenjivale su se kulture, religije, etničke skupine u tolikoj mjeri da se unutrašnjost provincije Dalmacije, koja je iznjedrila posljednjeg priznatog zapadnorimskog cara (Julija Nepota), u prvoj polovici 9. st. nazivala jednostavno „Sclavenia“ tj. zemlja Slavena. Na zapadu su Apeninski poluotok preplavili germanski (i heretički) Goti, Langobardi, a potom i katolički Franci.

Srednjovjekovni Perunov idol (Veliki Novgorod, 12. st.); Knez Kijevske Rus’i Vladimir izdaje odredbe sjedeći na svom prijestolju dok je na brdu prikazan kip Peruna i drugih slavenskih poganskih božanstava (minijatura iz jedne ruske srednjovjekovne kronike)

Za razliku od tih „barbara“, pogansko slavenstvo je na istočnom Jadranu ostavilo jezične i religijske tragove. Perun, koji je bio slavenski poganski bog – ratnik, u kršćanskom tumačenju je dobio ime sveca Ilije (gromovnika) ili svetog Mihovila (zapovjednika anđeoske vojske). Na mjestima štovanja Peruna nastajale su kršćanske crkve posvećene sv. Jurju, sv. Mihovilu ili sv. Iliji. Tako su nekadašnji pogani vidjeli u kršćanskim svecima osobine božanstva kojeg su do tada štovali, te su lakše prihvaćali novu religiju – kršćanstvo.

Sadašnji izgled Sv. Mihovila u Lažanima i unutrašnjost crkve prije popravka 1952. godine: crkvica je izgrađena kao jednobrodna građevina s oblom apsidom, čiji temelj leži na litici koja se strmo spušta u smjeru sjever-jug. Oštećena je za provale Tatara, a uz nju je u vrijeme osmanlijske opasnosti izgrađena kula koja tu i danas „stražari“.

Neke od tih primjera nalazimo i u Kaštelima – kao što su crkva Sv. Jurja na Putalju, a možda i Sv. Mihovila u Lažanima. Zanimljivo je kako se u potonjoj crkvi, izgrađenoj u 11. stoljeću, na spomendan sv. Marka 25. travnja tradicionalno obavlja blagoslov polja. Naime, upravo u drugoj polovici travnja slavensko pogansko božanstvo Jarilo (Perunov sin), prirodi donosi plodnost.

Heraldički lik sv. Mihovila iznad gradskih zidina nalazimo na grbu Šibenika 1993. – 1998. (lijevo), a sv. Marka – koji uzdignutom desnicom blagoslivlje, a ljevicom drži na prsima knjigu Evanđelja – na aktualnom grbu grada Korčule (desno); Poznata „Mastrinka“ (maslina stara 1500 godina!) u Kaštel-Štafiliću (sredina)

U isto starohrvatsko doba, stigao je i posljednji val u nizu germanskih naroda koji su zapljuskivali obale današnje Italije. Riječ je o Vikinzima ili Varjazima, odnosno Normanima, koji su se na samom jugu „talijanske čizme“ učvrstili oko 1046. godine. Smatra se kako je pri tom presudnu ulogu odigralo poznato mjesto hodočašća na brdu u Apuliji koje je dobilo naziv Gargano, također posvećeno sv. Mihovilu!

Osvajanja „ljudi sa sjevera“ (Vikinga, Varjaga, Normana) od 8. do 11. stoljeća; Pećina sv. Mihovila u svetištu na Monte Garganu u Apuliji – prema predaji tu su se normanski hodočasnici 1016. susreli s langobardskim plemićem Melom iz Barija koji ih je pozvao da mu se pridruže u napadu na Bizantince u Apuliji

JESTE LI ZNALI? – Kako je normanski grof zarobio neimenovanog hrvatskog kralja…

Normanski vojskovođa Amiko II., grof od Giovinazza (grada u blizini Barija), zaposjeo je 1074. godine, možda nakon neuspješne opsade Raba, gradove Biograd, Nin, Split, Trogir i Zadar te, prema zapisu papinskog legata Gerarda iz studenoga 1074., zarobio neimenovanog hrvatskog kralja – vjerojatno Petra Krešimira IV.

Portret kralja Petra Krešimira (djelo K. Krekovića); “Brodovlje Petra Krešimira IV.”, V. Parać

Mate Božić

O autoru:

magistar edukacije povijesti i filozofije, član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te jedan od pokretača Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“ kao i historiografskog časopisa „Pleter“. Koordinator projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ pokrenutog s ciljem revalorizacije starohrvatskih arheoloških lokaliteta na širem splitskom području. (Ko)autor monografija, studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike u zbornicima, časopisima i web kolumnama.