Nedovoljno je poznato kako je jedan od pomalo zaboravljenih Meštrovićevih učenika ponikao upravo u kaštelanskom kraju – iako jedan od njegovih impozantnih radova i danas dominira obalom gdje se spajaju Kaštel Novi i Stari. Riječ je o Marinu Studinu, kiparu rođenom u Novom krajem 1895. godine. Potekao je iz težačke obitelji na prijelazu stoljeća, kada su mnogi Dalmatinci iz svoga zavičaja pogođenog gospodarskom krizom (uslijed poznate „vinske klauzule“, peronospore i filoksere) krenuli „trbuhom za kruhom“ u prekooceanske zemlje.
Da je to doba, zbog navedenih okolnosti, bilo vrijeme u kojem su „muze šutjele“ svjedoči i činjenica kako je Studin bio jedan od tek dvojice Kaštelana koji su u periodu moderne pohađali likovnu akademiju. Boraveći u Zagrebu tijekom ljeta 1914. upoznao je Ivana Meštrovića, već proslavljenog umjetnika koji će u Studinu vidjeti svoga učenika i čijeg se stilskog utjecaja kaštelanski kipar nikada neće moći osloboditi. Nakon kratkog bečkog perioda i sudjelovanja u I. svjetskom ratu, 1919. godine u Zagrebu je priredio i svoju prvu izložbu.
Studina je umjetnička putanja potom vodila na usavršavanje u Pariz ,a zatim i Beograd, gdje je predavao u Tehničkoj školi. Vraćajući se u zavičaj u Splitu 1925. osniva malu privatnu likovnu akademiju, koja nije bila duga vijeka, a potom ponovno odlazi u Zagreb, gdje se opet susreće sa svojim učiteljem Meštrovićem. Studin s velikim kiparom nije bio vezan samo umjetnički, nego i obiteljski. Naime, oženio je Meštrovićevu sestru Biru s kojom je imao kćer Sunčanu.
Tijekom II. svjetskog rata priključio se partizanskom pokretu i 1943. sudjelovao u organizaciji ilegalne izložbe u Splitu osmišljene kao protest dalmatinskih umjetnika protiv talijanske okupacije dijela priobalja. Iako vlastima pred nosom, izložba je trajala šest mjeseci, nazočilo joj je oko 2 000 ljudi, a zanimljivo je i mjesto održavanja – stan Studinove obitelji. Nakon rata kipar predaje u Splitu, Beogradu i Zagrebu, a umirovljeničke dane provodi u gradu pod Marjanom, gdje i umire 15. kolovoza 1960. godine.
Mate Božić
O autoru:
magistar edukacije povijesti i filozofije, član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te jedan od pokretača Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“ kao i historiografskog časopisa „Pleter“. Koordinator projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ pokrenutog s ciljem revalorizacije starohrvatskih arheoloških lokaliteta na širem splitskom području. (Ko)autor monografija, studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike u zbornicima, časopisima i web kolumnama.
