U prethodnom tekstu ovoga niza neodgovorenim je ostalo pitanje na kojem se zdanju zagonetni natpis desne ruke posljednjeg Trpimirovića – tepčije Ljubimira, izvorno nalazio: nekadašnjoj crkvi Sv. Nikole od Podmorja u Starom, samostanu Sv. Petra od Klobučca u Novom ili crkvi Sv. Jurja od Žestinja? Da se taj natpis isprva nalazio na potonjoj crkvici smatrao je još u 17. st. trogirski povjesničar Ivan Lučić. Možda ga je na takav zaključak potaknula očigledna starina crkvice, kao i ime titulara Sv. Jurja mučenika spomenutog na natpisu!?
Naime, riječ je o srednjovjekovnoj crkvici bez zvonika s kraja ili početka 11. st., a smatra se da je njezin izvorni izgled ostao sačuvan kroz stoljeća. Posebna odlika ove crkvice je lijepo ukrašeni kameni nadvratnik sa stiliziranim lišćem i križem iznad ulaznih vrata, koji formom podsjeća na ranokršćanski period. Po njenim značajkama riječ je o rustičnoj starohrvatskoj župnoj crkvi srednjovjekovnog naselja – jedne od prethodnica današnjih Kaštela.
Kao i u slučaju ostalih kaštelanskih crkvica sv. Jurja, titular ukazuje na prethodno štovanje poganskog božanstva vegetacije Jarila (Zelenog Jurja), koje se veže uz drevno slavensko mnogoboštvo. Poljoprivrednu svakodnevicu žitelja Žestinja prekinula je osmanlijska ugroza, pa su oni početkom novoga vijeka napustili obronke brda Trećanice te se konačno povukli u sigurnije utočište jednog od uzmorskih kaštela u današnjem Štafiliću, kojeg je 1508. godine na morskoj hridi izgradio Stjepan Štafilić.
(T. Burić et al., Baba lokva: kasnosrednjovjekovno naselje); Rekonstrukcija izgleda slavenskog naselja 10. stoljeća
Nekadašnje selo Miran-Žestinj prostiralo se duž obronaka brda, a u tom slučaju ponavljao se isti obrazac kao i kod svih predkaštelanskih naselja. Naime, sva su se ta naselja (Putalj, Lažani, Ostrog, Radun, Žestinj i Bijać) nalazila podalje od obale na rubu plodnog polja. Kontinuitet života u njima potvrđen je još od prapovijesti, rimskog i srednjovjekovnog doba, da bi potom bila napuštena. Budući da je drvena građa nastambi u međuvremenu propala, o njihovom postojanju danas svjedoče samo ostatci kamenih predromaničkih crkvi izgrađenih na ranokršćanskim temeljima.
Mate Božić
O autoru:
magistar edukacije povijesti i filozofije, član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te jedan od pokretača Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“ kao i historiografskog časopisa „Pleter“. Koordinator projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ pokrenutog s ciljem revalorizacije starohrvatskih arheoloških lokaliteta na širem splitskom području. (Ko)autor monografija, studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike u zbornicima, časopisima i web kolumnama.
