Dok je 23. kolovoza u Hrvatskoj bio obilježen Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – staljinizma i nacizma, treba istaknuti kako su i one države koje su se tijekom II. svjetskog rata suprotstavljale takvim režimima – u prvom redu Velika Britanija i Sjedinjene Američke Države – također bile odgovorne za zastrašujuće ratne zločine. Primjerice, angloameričko bombardiranje Dresdena početkom 1945., kada je poginulo oko 25 tisuća ljudi, spada u jedan od takvih slučaja.
Ni tadašnja Hrvatska od toga nije bila pošteđena, a svakako najpoznatiji primjer savezničkog bezrazložnog ratnog razaranja i stradanja civila bilo je bombardiranje Kaštel-Sućurca 5. prosinca 1943. godine. Naime, tada je bombama teškima 98 kg pogođena i prepuna župna crkve Sv. Jurja, pri čemu je poginulo 65 osoba – uključujući i don Antu Rubignonija, koji je tada bio za oltarom tijekom mise. Stradali sućurački župnik je bio rođen u Trogiru 1890., a zaređen je 1913. godine.
No, prije nego što je postao župnik Kaštel-Sućurca, Rubignoni je obavljao istu službu u Donjem Selu na Šolti (1926.), a zabilježeno je kako je 1928. bio razmatran za budućeg župnika i mitronosnog opata u rodnom gradu. Međutim, jedna skupina Trogirana je bila protiv njegova imenovanja, pa je tako don Ante svoju novu službu dobio 1931. godine upravo u Kaštelima. Zanimljivo je kako se vrijedni svećenik u novoj sredini dao i na povijesna istraživanja. Tako je primjerice bio zaslužan i za pronalazak „rodnog lista“ hrvatske državnosti!
Naime, istražujući stare spise župnoga arhiva, pronašao je najstariji prijepis Trpimirove darovnice iz 852. godine s prvim spomenom hrvatskog imena, a koja se odnosi na crkvu Sv. Jurja na Putalju. Taj je prijepis javnog notara splitske kancelarije Danijela Terzagusa iz 1568. tada predao povjesničaru don Lovri Katiću, koji je napravio analizu teksta. Također je 1934. pronašao matrikulu Bratovštine Blažene Djevice Marije u Hladih iz 16. st., a koja je bila omotana dvolistom od pergamene ispisanim beneventanom i notnim zapisom antifone (nastalim između 11. i 12. st.) u čast sv. Agate!
Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“, voditelj “Škole heraldike” (Klis) i “Male škole filozofije” (Solin), programski suradnik Matice hrvatskih iseljenika – podružnica Split te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni na web-portalima Kastela.com i Portalsplita.com
