Raspravno vijeće Haškog suda u 14 je sati započelo izricanje presude bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću za genocid te za zločine protiv čovječnosti i povrede ratnog prava i običaja počinjene progonom Bošnjaka i Hrvata, njihovim istrebljenjem, ubojstvima, deportacijama tijekom rata u BiH od 1992. do 1995.
Haški tužitelji zatražili su u završnim riječima na kraju suđenja da se Karadžića za njegovu presudnu ulogu u zločinima proglasi krivim i osudi na kaznu doživotnog zatvora. Karadžić je za sebe tražio oslobađajuću presudu.
14.57 sati – Na redu je treći UZP – uzimanje pripadnika UN-a kao talaca da bi se NATO prisilio na suzdržavanje od zračnih napada na ciljeve bosanskih Srba.
14.55 sati – Kwon je rekao da bez Karadžićeve potpore ne bi moglo doći do udara na civile u Sarajevu da je jedini razumni zaključak da je on namjeravao ubojstvo, protuzakonite napade na civile i teror i da je dijelio tu namjeru s drugim pripadnicima sarajevskog UZP-a.
– Stoga, u odnosu na Sarajevo, optuženi snosi individualnu kaznenu odgovornost za ubojstvo, protupravne napade na civile i teror kao kršenja zakona i običaja ratova i za ubojstvo kao zločin protiv čovječnosti – rekao je Kwon.
14.54 sati – Optuženi je znao za napade na civile. Međutim, umjesto da zaustavi gađanje civila, on je tvrdio da VRS nije odgovoran za napade i umjesto toga je optuživao muslimansku stranu za napade. Također je odbacivao sve kritike gađanja i granatiranja VRS-a i govorio da je potrebno tako djelovati da bi se obranio srpski teritorij. Unatoč tome što je unutar VRS-a postojao sustav vojnih sudova, nikad se nije pokušalo kazneno goniti nekog od vojnika koji su gađali civile u Sarajevo. To pokazuje da je postojala kultura nekažnjavanja u VRS-u – rekao je Kwon. Dodao je da je Karadžić pokušao ograničiti udaranje na Sarajevo samo pot pritiskom međunarodne zajednice.
– Kad nije bilo takvog pritiska, on je dopustio da se kampanja granatiranja i snajperskog djelovanja intenzivira – rekao je Kwon.
14.51 sati – Vijeće također zaključuje da je optuženi značajno pridonio ostvarenju plana jer je bio na samom vrhu državnih i vojnih struktura, podržavao je Ratka Mladića u njegovoj strategiji u Sarajeva, a to je bilo intenzivirati kampanju granatiranja i snajperskog djelovanja – rekao je Kwon. Dodao je da je Karadžić imao de iure nadzor te da je izdavao brojne zapovjedi na strateškoj i operativnoj razini.
14.48 sati – Kwon je rekao da su pojedini snajperisti u VRS-u i posade koje su gađale i vodile granatiranje bili pod zapovjedništvom VRS-a. Sudionicima UZP-a Sarajevo je imalo važnost zbog simbolike, a i optuženom osobno jer ga je smatrao svojim rodnim gradom, dodao je.
– Vijeće zaključuje da je postojao zajednički plan koji je počeo krajem svibnja 1992. i trajao do studenog 1995. i da je taj plan izradilo vodstvo bosanskih Srba. Cilj je bio terorizirati civile Sarajeva putem snajperskog djelovanja i granatiranja – rekao je Kwon.
14.46 sati – Zaključak je da je počinjeno ubojstvo, protuzakoniti napadi na civile i teror kao kršenje zakona ili običaja ratovanja te ubojstvo kao zločin protiv čovječnosti – rekao je Kwon.
14.43 sati – Dokazi uvelike ukazuju da je vatra bila usmjerena na nevojne mete, rekao je Kwon.
– Ustrajnost snajperskih napada i granatiranja civila i visoki broj civilnih žrtava u gradu ne mogu se objasniti činjenicom da su obje strane u gradu vodile rat. Stoga je vijeću jasno da su civili bili ili izravne mete VRS ili su bili podvrgnuti neproporcionalnom i neselektivnom otvaranju vatre – rekao je Kwon.
14.38 sati – Na redu je dio optužnice koji se odnosi na drugi udruženi zločinački pothvat za koji se tereti Karadžića, takozvani sarajevski UZP, koji se odnosi na granatiranje i snajperske napade na Sarajevo.
– Civili su bili gađani snajperima dok su hodali po gradu, išli po vodu… Gađana su i djeca – rekao je Kwon.
14.37 sati – Vijeće utvrđuje da su ubojstvo, istrebljivanje i protjerivanje bili predvidljivi za optuženika – rekao je Kwon.
– U odnosu na područje općina, optuženik snosi individualnu zločinačku odgovornost za protjerivanje, ubojstvo, deportaciju, prisilno premještanje i istrebljivanje te ubojstvo kao kršenje zakona i običaja ratovanja. Međutim, u svjetlu zaključka vijeće nije zadovoljeno da je genocid počinjen u sedam općina za koje se smatra da optuženik nije kriv po točki 1 – rekao je Kwon.
14.31 sati – Optuženik je stvorio klimu u kojoj su snage Srba mogle nastaviti zločine. Karadžić i ostali članovi OZP-a znali su za nasilno preuzimanje i bili su svjesni da je to dovelo do masovnih demografskih promjena kroz protjerivanje nesrba, rekao je O-Gon Kwon.
14.25 sati – Vijeće utvrđuje da je između 10. mjeseca 1991. i 11. mjeseca 1995. postojao stalan plan da se potjeraju Muslimani i Hrvati s teritorija koji su svojatali Srbi. Optuženik je značajno doprinio UZP-u.
– Zaključuje se da je optuženik bio u prvom redu promoviranja i razvijanja ideologije SDS-a BiH i stvaranja paralelnih struktura korištenih za uspostavljanje i održavanje autoriteta nad teritorijem koji su svojatali Srbi i kako bi se promicao cilj UZP-a – rekao je O-Gon Kwon.
14.21 sati – Vijeće nije zadovoljeno da je jedini mogući zaključak da je postojala namjera da se uništi dio bosansko hrvatskog ili muslimanskog stanvoništava. Zbog toga vijeće nema dokaza da bi izvan svake sumnje zaključilo da je počinjen genocid u tim općinama – rekao je O-Gon Kwon.
14.18 sati – O-Gon Kwon rekao je da su neke žrve ubijane u masovnim pogubljenjima, a neke su pogibale zbog premlaćivanja i nehumanih uvjeta.
– Vijeće je utvrdilo da postoji dokaz za masovna ubojstva i da je to znači istrebljenje. Vijeće je također utvrdilo da su žrtve birane na temelju svog identiteta kao Muslimani i Hrvati pa su ti zločini počinjeni s diskriminatornom namjerom. Prema tome, Vijeće je utvrdilo da su pripadnici srpskih snaga počinili ubojstva kao kršenje običaja ratovanja i da su ubojstva, deportacije, progon i nehumana djela zločini protiv čovječnosti – rekao je.
14.14 sati – Muslimani i Hrvati također su otpušteni s radnih mjesta u općinama. Uz protupravna uhićenja i pretrage bez naloga postavljena su ograničenja na kretanje bosanskih Muslimana i Hrvata u nekim općinama. Tisuće su protupravno zatočene u 15 objekata u općinama. Nesrbi su često masovno uhićeni i vođeni u ta mjesta gdje su zatočeni nakon napada na njihova sela i gradove. No, vijeće nije utvrdilo da su protupravno zatočeni oni koji su bili naoružani i sudjelovali u borbama – rekao je O-Gon Kwon.
Dodao je da su u mnogim objektima za zatočenje mučeni i maltretirani od srpskih snaga, često silovani i podvrgnuti seksualnom nasilju. Neki su korišteni kao živi štit, bila je raširena pljačka i uništenje…
14.12 sati – Prvi UZP je imao za cilj trajno uklanjanje bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata s područja u Bosni i Hercegovini na koja su bosanski Srbi polagali pravo.
– Vijeće je utvrdilo da počevši krajem ožujka 1992. godine srpske snage su preuzele općine na onim područjima gdje Srbi polažu pravo na teritorij u BiH. Općine su preuzete koordinirano i počinjen je sustavan i organiziran obrazac zločina protiv bosanskih Muslimana i Hrvata – rekao je O-Gon Kwon, dodajući da su Muslimani i Hrvati morali napuštati sela i gradove.
14.08 sati – Među udruženim zločinačkim pothvatima za koje ga se tereti su i srebrenički UZP te sarajevski UZP (granatiranje Sarajeva).
14.05 sati – Predsjedavajući Sudskog vijeća O-Gon Kwon: Tužiteljstvo tvrdi da je optuženi sudjelovao u četiri udružena zločinačka pothvata.
14.00 sati – Započelo je zasjedanje.
13.55 sati – Oluja je spriječila da se Srebrenica ne ponovi u Bihaću – rekao je Granić.
– Karadžić se apsolutno ponašao bahato i arogantno prema svakome, uključujući i međunarodnu zajednicu – rekao je Granić, dodajući da i međunarodna zajednica snosi dio odgovornosti.
Granić je rekao da se Karadžić tako dugo mogao skrivati jer mu je pomagala srpska obavještajna zajednica.
13.52 sati – Najveći interes upravo je kakvo će biti obrazloženje presude, i radi povijesti i radi budućnosti – rekao je bivši ministar vanjskih poslova Mate Granić na HRT-u.
13.10 sati – Banjolučki biskup Franjo Komarica rekao je kako je bivši vođa bosanskih Srba Radovan Karadžić nedvojbeno sve znao o ratnim zločinima počinjenim na teritoriju Bosne i Hercegovine, a ništa nije učinio da ih spriječi.
13.00 sati – Uhićena je novinarka i književnica Florence Hartmann, bivša glasnogovornica i savjetnica za Balkan glavne tužiteljice Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju u Den Haagu, Carle del Ponte. Više OVDJE.
Višegodišnja opsada Sarajeva
“Poštovani suci, pravda za sve žrtve ne zahtijeva ništa manje od doživotne kazne zatvora”, kazao je tužitelj Alan Tieger u rujnu 2014. u završnom obraćanju tročlanom vijeću na kraju četverogodišnjeg suđenja.
“Karadžić je imao moć nad životom i smrću bošnjačkih muškaraca u Srebrenici i nije tu moć iskoristio da 16. srpnja 1995. zaustavi ubijanja. Nazivao je potčinjene da provjeri zašto su neki pobjegli”, kazao je tužitelj Alan Tieger.
Iako je Karadžić tijekom čitavog suđenja umanjivao svoju ulogu, tužitelj je poručio da je istina da je bio predsjednik i vrhovni zapovjednik oružanih snaga i “pokretačka snaga” etničkog čišćenja. “Nadgledao je operacije u Srebrenici. Odobrio je svaki ključni korak. Imao je ovlasti i kontrolu nad svakom institucijom u državi uključenom u ubojstva i prisilno premještanje. Imao je ovlasti i kontrolirao je vojsku, policiju i lokalne vlasti. Oni su ga povratno izvještavali tijekom čitave srebreničke operacije. Svojim je ovlastima osigurao da nikad nitko ne istraži ubojstva tijekom njegove vladavine, da se zločini zataškaju, tijela sakriju i međunarodna zajednica drži u neznanju sve dok nije bilo prekasno”.
Karadžić je optužen za sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu u okviru kojeg je u srpnju 1995. počinjen genocid u Srebrenici te progon i etničko čišćenje nesrba u velikim dijelovima Bosne i Hercegovine koji su u sedam općina dosegnuli razmjere genocida. Optužen je za višegodišnju opsadu Sarajeva kojom su terorizirani stanovnici glavnog grada topništvom i snajperima, uzimanje pripadnika mirovnih snaga UN-a za taoce i njihovo korištenje kao žive štit.
Tužitelj je u završnim riječima posebno opisao slučaj Prijedora u kojem je u nekoliko mjeseci tisuće ljudi ubijeno, zatvoreno u logore i zlostavljano. Do kraja 1993. iz grada je protjerano ukupno 44.000 Bošnjaka i Hrvata. “To odražava nepogrešvu namjeru da se unište bošnjačka i hrvatska zajednica u Prijedoru”.
“Karadžićevo prisilno demografsko restrukturiranje Bosne trebalo je biti provedeno razaranjem značajnih dijelova bošnjačkih i hrvatskih zajednica i pravo ime za to je genocid”, poručio je tužitelj.
Karadžić je za sebe zatražio oslobađajuću presudu tvrdeći da nije imao vlast koju mu tužiteljstvo pripisuje, osporavajući da su se genocid i etničko čišćenje u BiH uopće dogodili.
Optužnica protiv Karadžića podignuta je 25. srpnja 1995. godine. Uhićen je 21. srpnja 2008. u Srbiji gdje se godinema skrivao i radio pod imenom dr. Dragan Dabić. ICTY-ju je izručen je devet dana kasnije.
Suđenje je započelo 26. listopada 2009., a završne riječi održane su krajem rujna 2014.
Karadžić je na početku pokušavao sabotirati suđenje odbijanjem da se pojavi u sudnici, ali je popustio je pošto je sud imenovao obranu po službenoj dužnosti. Nakon toga se pojavio u sudnici gdje se branio sam. Tužitelji su izveli ukupno 337 svjedoka, a Karadžić gotovo 250 svjedoka.
Za iste zločine u tijeku je suđenje bivšem zapovjedniku vojske Republike Srpske generalu Ratku Mladiću.
preuzeto sa vecernji.hr
