Dok slike ratnih razaranja s malih ekrana, izgubljeni ljudski životi i teško humanitarno stanje u agresiji izloženoj Ukrajini već više od mjesec dana „okupiraju“ naše misli, Hrvatska je postala novi (privremeni) dom mnogim žiteljima te velike istočnoeuropske zemlje. Tako su neki Ukrajinci pronašli svoje utočište i u Kaštelima, fizički povezujući nakon više od tisuću godina dvije domovine iskona hrvatskog imena.
Naime, dobro je poznato kako nedugo nakon prvih europskih spomena Hrvata na području Kaštelanskog polja sredinom 9. stoljeća, hrvatsko ime nalazimo i u današnjoj sjeverozapadnoj Ukrajini – točnije u Galiciji uz gornji tok rijeke Dnjestar. Tako ljetopisac Nestor iz Kijevske Rus’i, pišući u 11. stoljeću o ukrajinskom hrvatskom plemenu navodi: „I živjahu v mire i Poljane i Drevljane i Sever i Radimiči i Vjatiči i Horvate. Dulebi že živjahu po Bugu, kde nine Volinjane, a Ugliči i Tiverci sedjahu po Dnestru, prisedjahu k Dunajevi, (…)“.
Kada je kijevski knez Oleg početkom 10. st. napao Carigrad njegovu su vojsku, između ostalih plemena, činili i ukrajinski Hrvati – o čemu isti kroničar piše: „V leto 6412., v leto 6413., v leto 6414., (904.-907.) ide Ol,g na Greki. Igorja ostaviv v Kijeve; poja že množstvo Varjag i Sloven i Čjudi i Kriviča i Merju i Poljani i Sever i Drevljani i Radimiča i Horvati i Dulebi i Tiverca, iže skut tolkovniki: si vsi zvahut sja Velikaja Skut, i s simi vsemi pojde Ol,g na konih i v korablih, i be čislom korablij 2000, i pride k Cesarju Gradu.“
Međutim, kako je vlast kijevskih knezova jačala tamošnji Hrvati se sve rjeđe spominju, a njihov trag je do danas izblijedio. Ipak, još su žive mnoge poveznice između današnje Hrvatske i Ukrajine* poput zajedničke ikavice (besida, vira, did, divicja…), naziva za: novac (kuna, grivnja), zemljišne mjere (ždrib, žerebij), mjesece (sičenj, travenj, lipenj, serpenj, lystopad)…
*JESTE LI ZNALI? – Kako se najstarija poznata molitva Gospi pisana hrvatskim jezikom čuva u Kijevu…
Prema istraživanjima Marije s. Agnezije Pantelić prva stranica tzv. Kijevskih listića, koja sadrži i molitvu Blaženoj Djevici Mariji, napisana je na prijelazu 11./12. st. na dubrovačkom području!
Mate Božić
O autoru:
magistar edukacije povijesti i filozofije, član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te jedan od pokretača Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“ kao i historiografskog časopisa „Pleter“. Koordinator projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ pokrenutog s ciljem revalorizacije starohrvatskih arheoloških lokaliteta na širem splitskom području. (Ko)autor monografija, studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike u zbornicima, časopisima i web kolumnama.
