Kaštelanski zaljev je najveći zaljev u primorju srednje Dalmacije. Vretenastog je oblika, izdužen od istoka prema zapadu, pri čemu je duljina najveće poprečne osi (na meridijanu Kaštel-Lukšića) 6,6 km, a najveće uzdužne osi 14,8 km. Nadomak najplićeg dijela zaljeva, sjeverno od poluotoka Vranjica, a ispred ušća rječice Jadro, smjestio se otočić Barbarinac – tijekom proteklog desetljeća zvan i „otok ljubavi“. Naime, na tom se mjestu od 2013. organizira niz glazbenih događanja pod nazivom „Island Of Love“.
Uobičajilo se da Barbarinac tijekom povijesti mijenja svoje ime. Tako se u 16. st. nazivao Skradinik ili Otočac (Isoletta) – primjerice, 1525. u opisu područja splitske komune mletačkog kneza i kapetana Gian Battista Molina (1523.-1526.), kada se na njemu spominje i kaštel obitelji Kuparić. Vjerojatno je to zdanje pružalo zaštitu od Osmanlija težacima obližnjeg Smoljevca, nekadašnjeg naselja na području Kaštel-Sućurca. Od tih građevina danas su ostali samo tragovi podzidane obale, ali i arhitektonske strukture u podmorju otoka.
Tik do Barbarinca, na širem području ušća rijeke Jadro od 1. stoljeća pr. Kr. do 7. stoljeća postojala je luka antičke Salone, koju spominje antički pisac Strabon. Tada su u tom naistočnijem kutku Kaštelanskog zaljeva, tada zvanog „Salonitanski“ nastajala: pristaništa, skladišta, brodogradilišta, skladišta za žito…itd. U doba namjesnika rimske Dalmacije Publija Kornelija Dolabele, početkom 1. st. po. Kr., negdje na ulazu u luku izgrađen je i svjetionik – možda upravo na Barbarincu.
F. Bulić je smatrao kako se svjetionik nalazio u solinskom Vranjicu, gdje je bila i ranokršćanska bazilika. Zanimljivo je kako je Barbarinac zimi 537. godine bio svjedokom jedne od pomorskih bitaka bizantsko-gotskog rata (535.-554.) pred samom salonitanskom lukom. U tom je sukobu bizantska mornarica potukla gotsku flotu. Prokopije je sredinom 6. st. zapisao kako su tada Justinijanovi brodovi „iznenada napali neprijateljske brodove i natjerali ih u bijeg, a mnogi od njih su potonuli“. Tako je otok rata nakon petnaest stoljeća ustupio mjesto „otoku ljubavi“!
Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te Hrvatskog filozofskog društva. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni web-portala, uključujući i Kastela.com
