Dok nas „zapljuskuju“ aktualne novosti iz kuloara svjetskog jet-seta, uključujući i vijesti o tome kako se britanski princ Andrew, mlađi brat kralja Karla III., zbog skandala odriče titule vojvode od Yorka, ili pak kako je španjolska kraljica Letizia efektno „iskopirala“ odjevnu kombinaciju kraljevske nevjeste Kate Middleton, treba se prisjetiti kako su se i hrvatski krajevi nekada mogli podičiti plemićkim rodovima, koji su znali ne samo uživati u povlasticama nego i stvarati „u znoju lica svoga“!
No, prije više od stotinu godina – krajem 1918. i raspadom Austro-Ugarske Monarhije – hrvatsko plemstvo, uključujući i Dalmaciju od Kvarnera do Boke kotorske, doživjelo je svoj krah. Naime, kao i u drugim krajevima Kraljevine SHS, novim je vlastima i aristokracija u Dalmaciji bila nepotreban teret – „prežitak“ koji je trebao biti jednostavno eliminiran, kao što plemstvo tada nije postojalo ni u samoj Kraljevini Srbiji. Upravo uoči tih događaja jedna vrijedna dalmatinska obitelj uzdigla se do plemićkog statusa.
Zanimljivost je što su njeni korijeni potekli upravo iz kaštelanskog zaleđa, točnije sela Korušce u blizini Lećevice, dok je plemstvo zaslužila na pučini otoka Visa. Tako se Ante Topić (1819.–1886.) iz Korušaca polovicom 19. st. doselio na Vis i tu uspješno bavio građevinarstvom. Njegov sin Serafin (1847.–1932.), bio je dugogodišnji viški gradonačelnik, zaslužan za ekonomski procvat otoka, koji je u Visu uspio izgraditi osnovnu školu, Hrvatski dom, Češku vilu, općinsku zgradu te šetnicu.
Godine 1890. osnovao je i parobrodarsko društvo za putničko-teretni promet između Trsta, Zadra, Splita i Visa, a 1908. – sa svojih šest parobroda – povezao s još tri parobrodarska društva. Početkom svibnja 1918. zaslužni Serafin Topić s Visa je ujedno postao i zadnji Dalmatinac kojemu su austro-ugarske vlasti dodijelile plemstvo. U brodovlasničkim vodama je ostao i njegov sin Ante (1880.–1983.), iako nastanjen u Trstu. U obiteljskoj tvrtci „Topic Fleet“ (Topić flota), koja postoji i danas, vrijedi odredba kako prednost pri zapošljavanju imaju pomorci iz Dalmacije, osobito Višani!
Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te Hrvatskog filozofskog društva. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni na web-portalima Kastela.com i Portalsplita.com
