Dok su radovi na tunelu kroz Kozjak, započeti u kolovozu 2024., privremeno zastali zbog tehničkih i imovinsko-pravnih prepreka, na sjevernoj strani Kaštela već se gotovo dva desetljeća neprestano nadvija još jedna nepogoda. Riječ je o opasnosti koja bi mogla drastično umanjiti kvalitetu života ne samo Kaštelana, nego i puno šireg područja, a odnosi se na dobro bez kojeg je život nemoguć – vodu. Naime, uoči svjetskog dana voda (22. ožujka), u Splitu je održan prosvjed za njihovu zaštitu!
Navedeni prosvjed su organizirali članovi „Građanske inicijative za očuvanje pitkih voda Republike Hrvatske“, a među 20-ak okupljenih aktivista bila je i Renata Kelam, vijećnica u općinskom vijeću Lećevice. Povod okupljanja je bio Županijski centar za gospodarenje otpadom Splitsko – dalmatinske županije „Lećevica“ čija izgradnja na području te male zagorske općine, prema mišljenju zabrinutih građana, prijeti trovanjem pitke vode u Dalmaciji. Pritom je riječ o čak pet rijeka: Krki, Jadru, Pantani, Žrnovnici i Čikoli!
No, na tom kraškom području zaleđa Kaštela, u kojem su izvori vode Divojevac i Jasenik, ne oblikuje se samo voda koja život znači, nego su kroz stoljeća iz njega potjecali i pojedinci koji su značajno usmjeravali nacionalnu kulturu u Dalmaciji, pa i šire. Tako je podrijetlo hrvatskog skladatelja Jakova Gotovca (1895.-1982.), tvorca opere „Ero s onoga svijeta“ vezano upravo uz područje Lećevice (selo Vinovo Gornje), kao i njegova prezimenjaka, književnika i političara Vlade Gotovca (1930.-2000.).
U obližnjem selu Kladnjicama, koje se nalazi upravo na području gdje je predviđena gradnja zlosretne spalionice otpada, daleke 1833. rodio se hrvatski političar i kulturni djelatnik Ante Konstantin Matas, istaknuti narodni preporoditelj i zagovornik ujedinjenja Dalmacije s Trojednom Kraljevinom Hrvatskom, Dalmacijom i Slavonijom. Naposljetku, iz Kladnjica je i Mirko Parčina (1949.-2017.), dugogodišnji kaštelanski sportski djelatnik i umjetnik. Prema tome, područje iz kojeg tisućljećima prema Kaštelima teče voda, ali i kultura, ne zaslužuje da bude zatrpano (spaljenim) smećem!
Mate Božić je autor i povjesničar: sudjelovao u pokretanju filozofsko-teološkog časopisa „Odraz“ i historiografskog časopisa „Pleter“, kao i Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“. Član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te Hrvatskog filozofskog društva. Koordinator je projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ te (ko)autor sveučilišnog udžbenika iz heraldike, niza znanstvenih studija i članaka historiografsko-heraldičke tematike objavljivanih u zbornicima, magazinima i časopisima te kolumni web-portala, uključujući i Kastela.com
