Prije 35 godine, 4. svibnja 1980. godine, umro je Josip Broz Tito – lider Jugoslavije, proslavljeni ratni komandant i jedan od osnivača te čelnik Pokreta nesvrstanih.
Rođen je u Kumrovcu, u Zagorju, u mješovitoj hrvatsko-slovenskoj obitelji u svibnju 1892. godine. Za njegova života rođendan je obilježavao 25. svibnja poznat i kao Dan mladosti.
Sudjelovao je u Prvom svjetskom ratu i imao čin kaplara. Ranjen je i zarobljen u Galiciji, na ruskom frontu 1915. godine, pa je ondje neko vrijeme proveo kao zarobljenik.
U njegovim službenim biografijama, u poratnom periodu, navodi se kako je potom sudjelovao u Oktobarskoj revoluciji.
U Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca vratio se krajem listopada 1920, kada postaje član Komunističke partije. Godine 1937. postao je generalni sekretar KPJ.
Radio je i školovao se, 1936. i 1937. godine u Kominterni u Moskvi. Bilo je to vrijeme najoštrijih čistki unutar sovjetske nomenklature, i komunističke internacionale, kada je likvidiran znatan broj i jugoslovenskih komunističkih prvaka.
Kao vođa KPJ predvodio je u Drugom svjetskom ratu partizanski pokret (Narodnooslobodilačka vojska), a iz rata je izašao kao legendarni vođa.
Osim borbe protiv okupatora, jedinice pod njegovom komandom provele su komunističku revoluciju – tijekom i nakon rata, u kojoj su, između ostalog, u provođenju revolucionarne ‘pravde’ nestale i desetine tisuća nekomunista. Sve se to odvijalo pod maskom ‘borbe protiv suradnika okupatora’.
Godine 1948. odbacio je Rezoluciju Informbiroa komunističkih partija i odolijevao snažnom Staljinovom pritisku, nakon čega je godinama vješto balansirao između istočnog i zapadnog bloka, izborivši za Jugoslaviju poziciju čelnice Pokreta nesvrstanih.
Tijekom pedesetih godina, Jugoslavija je zbog toga dobijvala značajnu financijsku i vojnu pomoć od SAD-a.
Bio je jedan od osnivača Pokreta nesvrstanih, što je u tadašnjim međunarodnim okolnostima imalo veliki značaj. Njegova uloga u tom pokretu, u kasnijoj fazi, posebno je upamćena po dosljednom nastojanju da se nesvrstani zadrže po strani od utjecaja pojedinih problokovski opredijeljnih članica.
U unutarnjoj politici, stjecajem raznih okolnosti, vjerovatno i duboke starosti, ostavio je ustrojstvo koje se na kraju pokazalo kao neodrživo za funkcioniranje SFRJ – Ustav iz 1974. godine. Specifičan sustav konsenzusa predstavnika republika i pokrajina pokazao se kao nerješiv problem kada se SKJ raspao.
Sahrani Josipa Broza Tita, u Beogradu, prisustvovalo je više od 200 visokih dužnosnika iz cijelog svijeta, piše B92.
IZVOR: Danas.hr