Jadransko more je kroz prošlost bilo medij kulturnih, društvenih i političkih međutjecaja Apeninskog poluotoka i istočnog Jadrana. Tako su iz današnje Italije u hrvatske krajeve stizali ne samo crkveni prelati (kao Rajnerije i Andrija Benzi), nego i istaknute obitelji. Neke od njih su na istočnojadranskom području ostavile dublji trag, poput obitelji Cambi, po kojoj je Kaštel Kambelovac i dobio svoje ime.
Cambiji su podrijetlom iz okolice Siene, a do Splita su došli preko Firenze, kada je trgovac Franjo u prvoj polovici XV. st. stekao splitsko građanstvo. Tada je kupio i zemlje na području današnjeg Kaštel Kambelovca, gdje su njegovi sinovi posjedovali dvije kule. Zanimljivo je kako su Cambiji izvorno bili pučani, da bi splitsko plemstvo stekli tek u XVII. st. Tako je prvi splitski pučki prokurator iz te obitelji bio Franjin unuk Petar, koji je 1517. dobio dozvolu za gradnju kompleksa utvrđenih zgrada i mosta na kaštelanskim posjedima obitelji – kao jednu od jezgri današnjeg Kaštel Kambelovca.
U to vrijeme na otoku Hvaru rasplamsala se buna pučana i seljaka, a 1514. osvojen je i sam grad Hvar te su mnogi plemići bili ubijeni. Mlečani su zatim poslali flotu koja je porazila ustanike na moru, a nakon pomorske blokade otoka i iskrcavanja trupa buna je bila okrutno ugušena. Međutim, iako su u slamanju ustanka sudjelovali drugi mletački podanici, to su odbili splitski pučani na čelu s prokuratorom Petrom, zbog čega su tog istaknutog Cambija i branitelja interesa puka Mlečani odveli u zatočeništvo u Veneciju.
Mate Božić
O autoru:
magistar edukacije povijesti i filozofije, član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te jedan od pokretača Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“ kao i historiografskog časopisa „Pleter“. Koordinator projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ pokrenutog s ciljem revalorizacije starohrvatskih arheoloških lokaliteta na širem splitskom području. Članke historiografske odnosno heraldičke tematike objavljuje u časopisima „Pleter“, „Gordogan“, „Grb i zastava“ te web portalima.
