Kao što se pomoć svetaca zazivala pri ugrozama od različitih bolesti, kao svetog Roka u slučaju kuge i kolere, tako su i pojedini sveci i sami za života bili liječnici odnosno ljekarnici. Naime, sve do 13. stoljeća ljekarništvo je bilo neodvojivo od liječništva, čime su se tijekom srednjovjekovlja bavili uglavnom svećenici. Tako je primjerice sv. Luka evanđelist bio liječnik, a sv. Hubert (zaštitnik lovaca) istaknuo se pri liječenju bjesnoće. Svetica naših dana – Majka Tereza, također je pohađala školu za medicinske sestre.
Međutim, najpoznatiji sveci liječnici koji su ujedno bili i braća, su svakako sv. Kuzma i Damjan. Živjeli su u 3. stoljeću u Siriji, a prema predaji mnogi su njihovom zaslugom čudesno ozdravljali. Bili su i vračevi, a skrbeći za bolesne nisu tražili novac, pa su nazvani „anargyori“ (tj. grčki „bez srebra“). Štovani su isprva na Istoku, a potom i na Zapadu, osobito od 6. st., kada je toj svetoj braći bila posvećena i jedna ranokršćanska bazilika na području današnje Kaštel Gomilice.
Tijekom ranog Srednjeg vijeka crkva je bila zapuštena, da bi u 12. stoljeću na njenom mjestu bila izgrađena nova crkvena građevina i to zaslugom splitskih benediktinki. Naime, redovnice su još od doba kralja Zvonimira u tom dijelu Kaštelanskog polja imale svoje posjede. Smatra se kako je crkvu 1160. posvetio splitski nadbiskup Absalon, inače ugarskog podrijetla, a tom je prilikom u njenom relikvijaru pohranio moći sv. Kuzme i Damjana, Blažene Djevice Marije te sv. Stjepana Kralja, inače prvog kršćanskog vladara iz dinastije Arpadovića.
Nova crkva je bila izgrađena u romaničkom stilu, ali je u nekoliko navrata bila pregrađivana i preuređivana. Tako joj je u barokno doba bio dograđen trijem. Oko te crkvice nastalo je i groblje, a zanimljivo je kako su redovnice uz nju podigle i sklop u kojem su stanovale tijekom žetve i jematve. Sam spomendan braće zaštitnika liječnika i ljekarnika je krajem rujna, tj. upravo u vrijeme branja grožđa, pa se tada u lastovskim konobama pjevalo: „Sveti Kuzma i Damjan stavi vino u badanj“.
Mate Božić
O autoru:
magistar edukacije povijesti i filozofije, član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te jedan od pokretača Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“ kao i historiografskog časopisa „Pleter“. Koordinator projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ pokrenutog s ciljem revalorizacije starohrvatskih arheoloških lokaliteta na širem splitskom području. Članke historiografske odnosno heraldičke tematike objavljuje u časopisima „Pleter“, „Gordogan“, „Grb i zastava“ te web portalima.
