Početna Kaštela Je li kralj Zvonimir bio ubijen? Otkriva povelja iz prošlosti Kaštel Gomilice…

Je li kralj Zvonimir bio ubijen? Otkriva povelja iz prošlosti Kaštel Gomilice…

3044
UDIO

Kaštel Gomilica se razvila na istočnom, nekada splitskom dijelu Kaštelanskog polja (tzv. Dilatu) s jezgrom oko Kaštela (Kaštilca) kojeg su u prvoj polovici XVI. st. podigle benediktinke iz tamošnjeg samostana Sv. Arnira. Matični samostan u Splitu, iz kojeg su došle na područje Kaštela, nazivao se samostan Sv. Benedikta – prema osnivaču reda. Tako je ostalo zabilježeno da su se gomiličke redovnice, kao i sv. Arnir u Poljicima, sporile sa okolnim seljacima zbog imanja u Dilatu, dok su za oznaku svojih posjeda koristile reljef s likom sv. Benedikta.

Povelja od 8. rujna 1089. kojom je Stjepan II. splitskim benediktinkama potvrdio Zvonimirovo darovanje posjeda u Dilatu (današnjoj Kaštel Gomilici), a u kojoj se spominje i „nedavno preminuli kralj“

Zanimljivo je kako se prve isprave kojima su splitskim benediktinkama dani posjedi u Dilatu vežu uz dva vladara iz starohrvatskog perioda – Dmitra Zvonimira i Stjepana II. Tako Zvonimir u svojoj povelji navodi kako je posjed Pusticu u Lažanima (na području današnje Kaštel Gomilice) darovao poglavarici splitskog samostana „s pravom vječnog posjeda i kao nepovredivo“, dok je isto potvrdio i njegov nasljednik kralj Stjepan. Potonja isprava čak spominje i „spis“ koji je poglavarici splitskog ženskog samostana Sv. Benedikta „izdan od nedavno preminulog kralja Zvonimira“.

Tzv. „Zvonimirova kruna“ iz starohrvatskog doba – kako je prikazana na reljefu u splitskoj krstionici Sv. Ivana, počela se još od XIX. stoljeća tj. perioda narodnog preporoda povezivati s Trpimirovićima te koristiti kao specifični grbovni element u okviru nacionalne heraldike – kao npr. na grbu Biograda. U suvremeno doba uvrštena je i u druga municipalna heraldička znamenja uključujući i aktualni grb Splitsko-dalmatinske županije

Prema tome može se zaključiti kako Stjepanova povelja, izdana 1089. u Šibeniku, izričito navodi Zvonimirovo „preminuće“ i time kao povijesni izvor definitivno opovrgava (mnogo kasnije nastalu) legendu o njegovu ubojstvu. Također i splitski kroničar Toma Arhiđakon sredinom XIII. st. piše kako je Zvonimir „platio dug smrti“, što je specifični kršćanski izraz koji upućuje na isključivo naravnu smrt kralja.

Mate Božić

 

O autoru:

magistar edukacije povijesti i filozofije, član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te jedan od pokretača Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“ kao i historiografskog časopisa „Pleter“. Koordinator projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ pokrenutog s ciljem revalorizacije starohrvatskih arheoloških lokaliteta na širem splitskom području. Članke historiografske odnosno heraldičke tematike objavljuje u časopisima „Pleter“, „Gordogan“, „Grb i zastava“ te web portalima.