Kaštel Gomilica se razvila na istočnom, nekada splitskom dijelu Kaštelanskog polja (tzv. Dilatu) s jezgrom oko Kaštela (Kaštilca) kojeg su u prvoj polovici XVI. st. podigle benediktinke iz tamošnjeg samostana Sv. Arnira. Matični samostan u Splitu, iz kojeg su došle na područje Kaštela, nazivao se samostan Sv. Benedikta – prema osnivaču reda. Tako je ostalo zabilježeno da su se gomiličke redovnice, kao i sv. Arnir u Poljicima, sporile sa okolnim seljacima zbog imanja u Dilatu, dok su za oznaku svojih posjeda koristile reljef s likom sv. Benedikta.

Zanimljivo je kako se prve isprave kojima su splitskim benediktinkama dani posjedi u Dilatu vežu uz dva vladara iz starohrvatskog perioda – Dmitra Zvonimira i Stjepana II. Tako Zvonimir u svojoj povelji navodi kako je posjed Pusticu u Lažanima (na području današnje Kaštel Gomilice) darovao poglavarici splitskog samostana „s pravom vječnog posjeda i kao nepovredivo“, dok je isto potvrdio i njegov nasljednik kralj Stjepan. Potonja isprava čak spominje i „spis“ koji je poglavarici splitskog ženskog samostana Sv. Benedikta „izdan od nedavno preminulog kralja Zvonimira“.

Prema tome može se zaključiti kako Stjepanova povelja, izdana 1089. u Šibeniku, izričito navodi Zvonimirovo „preminuće“ i time kao povijesni izvor definitivno opovrgava (mnogo kasnije nastalu) legendu o njegovu ubojstvu. Također i splitski kroničar Toma Arhiđakon sredinom XIII. st. piše kako je Zvonimir „platio dug smrti“, što je specifični kršćanski izraz koji upućuje na isključivo naravnu smrt kralja.
Mate Božić
O autoru:
magistar edukacije povijesti i filozofije, član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te jedan od pokretača Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“ kao i historiografskog časopisa „Pleter“. Koordinator projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ pokrenutog s ciljem revalorizacije starohrvatskih arheoloških lokaliteta na širem splitskom području. Članke historiografske odnosno heraldičke tematike objavljuje u časopisima „Pleter“, „Gordogan“, „Grb i zastava“ te web portalima.