Vojno-redarstvena operacija „Oluja“ (kodni naziv – „Kozjak 95“) je u okviru 84 sata osigurala mir Hrvatskoj, povrat gotovo petine državnog teritorija, spas bihaćke enklave od tragične sudbine Srebrenice i početak kraja velikosrpske agresije na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Time je okončan rat koji je u Hrvatskoj bjesnio od 1991. Barem se tako činilo početkom kolovoza 1995. godine…
Naime, sredinom istog mjeseca započela je protuakcija sada ujedinjenih vojski Republike Srpske i Republike Srpske Krajine nazvana „Vaganj 95“. Iako je ova operacija bila predviđena za 5. kolovoza, „Oluja“ ju je preduhitrila za samo 24 sata i tako definitivno preokrenula tijek rata. Da su ciljevi operacije „Vaganj 95“ bili ostvareni Kupres i Livno bi se našli u rukama Ratka Mladića, kao i dolina Neretve s Metkovićem.
Gotovo je nepoznato kako su početnu težinu udara operacije „Vaganj“ primile postrojbe 141. brigade HV-a, sastavljene od Kaštelana i Splićana. Žestoki i neočekivani neprijateljski napad zbio se u pozadini tek oslobođenog Knina – na području Grahova, a u njemu su sudjelovale postrojbe iz Podrinja: Druga drinska pješačka brigada, 65. zaštitni puk, kao i 10. diverzantski odred – zloglasan po zločinima u Srebrenici.
Cilj ovog napada je bio prijevoj Derala, zauzimanjem kojega bi se otvorio put za napredovanje prema Livnu i Kninu. Počeo je u noći 12.-13. kolovoza na cesti Grahovo-Drvar i prisilio okružene pripadnike 141. brigade na povlačenje prema Grahovu. Ujutro se u napad uključilo i neprijateljsko zrakoplovstvo, a samo toga dana Hrvatska vojska je imala 20 poginulih, jednog nestalog i preko 50 ranjenih pripadnika.
Kaštelansko-splitska brigada je ipak izdržala silinu udara, a krajem dana su joj se pridružile bojne Sedme i Četvrte gardijske brigade. Obrani bojišnice su se potom priključili i dijelovi 6. te 126. domobranske pukovnije, kao i tenkovski vod 113. brigade. Uoči Velike Gospe – 14. kolovoza, 141. brigada je već povratila izgubljene položaje, a protuudar HV-a prema Drvaru je naposljetku srušio Mladićeve snove!
Mate Božić
O autoru:
magistar edukacije povijesti i filozofije, član Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te jedan od pokretača Udruge studenata povijesti „Toma Arhiđakon“ kao i historiografskog časopisa „Pleter“. Koordinator projekta arheološkog turizma „Regnum Croatorum“ pokrenutog s ciljem revalorizacije starohrvatskih arheoloških lokaliteta na širem splitskom području. Članke historiografske odnosno heraldičke tematike objavljuje u časopisima „Pleter“, „Gordogan“, „Grb i zastava“ te web portalima.
